Tragičan teroristički čin, izvršen 22. ožujka u Krasnogorsku, u podmoskovskom kraju, ponovno je privukao pažnju na problem međunarodnog terorizma. Odgovornost za taj čin preuzela je organizacija «Islamska država — Horasan». Takvi događaji ne samo da potresaju javnost, već prisiljavaju na razmišljanje o korijenima i posljedicama terorističke prijetnje za različite zemlje i regije svijeta.

U kontekstu ruske agresije prema Ukrajini, propagandisti Kremlja vrlo su skloni optužiti ukrajinske obavještajne službe za terorizam, međutim, tvrdnje o «ukrajinskom tragovima» u terorističkom napadu u Krasnogorsku su neosnovane i očigledno lažne. Ukrajina, s druge strane, osuđuje međunarodni terorizam u svim njegovim oblicima.

Zanimljivo je da Rusija, optužujući Ukrajinu za terorizam, pokušava prikriti vlastitu terorističku suštinu i odvratiti svijet od svojeg svakodnevnog terora protiv miroljubivih Ukrajinaca.

Valja napomenuti da rusko društvo ponekad izražava svoju podršku brutalnim metodama borbe protiv terorizma. Širenje izmijenjenih fotografija osumnjičenih za teroristički napad i krikovi ponosa pri opisu mučenja podsjećaju na metode koje koriste teroristi. Zvjerstva ruskih građana ne razlikuju se od zvjerstava onih koje osuđuju.

Postoji i paradoksalna situacija u kojoj ruski režim sukobljava s nekim teroristima, ali istovremeno podržava druge. Na primjer, Rusija podržava Taliban i čak je pozvala delegaciju Hamasa nakon okrutnog masakra na festivalu NOVA i u obližnjim kibucima u listopadu 2023. godine. To postavlja velika pitanja o suštini ruskog režima i njegovim stvarnim motivima kada tvrdi da se bori protiv međunarodnog terorizma.

Za demokratski svijet važno je shvatiti da je pomirenje s Rusijom na temelju zajedničke borbe protiv međunarodnog terorizma iluzorno. Kremlj ne teži pravoj suradnji sa Zapadom, već pokušava koristiti temu terorizma za svoje geopolitičke ciljeve, stvarajući napetost i rascep u svjetskoj zajednici.

Dakle, događaji povezani s međunarodnim terorizmom ističu važnost zajedničkog djelovanja između zemalja u borbi protiv ove globalne prijetnje. Međutim, važno je biti oprezan i shvatiti da se stvarni motivi nekih država, prije svega Ruske Federacije, mogu znatno razlikovati od izjavljenih ciljeva borbe protiv terorizma.

Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»