25 studenoga, na Dan sjećanja na žrtve Holodomora-genocida, održan je 2. međunarodni summit o prehrambenoj sigurnosti pod nazivom «Žito iz Ukrajine». Ovaj događaj ima za cilj privući pozornost na pitanja prehrambene sigurnosti i istaknuti važnost mirne suradnje u toj domeni.
Ukrajina, kao jedan od vodećih svjetskih dobavljača hrane, aktivno sudjeluje u misiji osiguranja dostupnosti sigurne i hranjive hrane za sve. Inicijativa «Žito iz Ukrajine» u godinu dana postojanja postala je značajan sudionik u osiguranju prehrambene sigurnosti u nekoliko zemalja.
U okviru Svjetskog programa hrane UN-a dostavljeno je više od 170.000 tona ukrajinskog zrna u zemlje poput Somalije, Etiopije, Kenije i Jemena. Ovo nije samo konkretni doprinos rješavanju problema gladi, već i izraz globalne odgovornosti zemlje.
Međutim, među svijetlim uspjesima ukrajinske inicijative ne može se zanemariti ni sjena geopolitičkih napetosti. Rusija, nastojeći izazvati globalnu prehrambenu krizu, poduzima destruktivne mjere. Blokada crnomorskog priobalja, razaranje civilne luke i skladišta zrna postavljaju prepreke na putu prehrambenih isporuka iz Ukrajine.
Pokušaj Moskve da potkopa crnomorsku inicijativu za proizvodnju žita postaje posebno očit. Ruski potezi usmjereni su na oslabljivanje sankcijskog režima uvedenog kao odgovor na agresivne poteze i kršenje međunarodnog prava. Korištenje gladi kao oružja u ratu — praksa koja ne bi smjela imati mjesta u suvremenom svijetu.
Unatoč izazovima, Ukrajina uspješno savladava postavljene prepreke. U suradnji s partnerima, razvija alternativne pomorske i kopnene rute izvoza žita. Osim toga, napore usmjerava prema zaštiti lučke infrastrukture i skladišta zrna od mogućih terorističkih napada.
U kontekstu globalnih izazova i napetosti povezanih s prehrambenom sigurnošću, «Žito iz Ukrajine» postaje simbol stabilnosti i mira u uvjetima ekonomske i političke neizvjesnosti. Na svjetskoj pozornici važno je podržavati slične inicijative koje mogu ujediniti zemlje u rješavanju zajedničkih problema i poticati prosperitet svih naroda.
Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»
