U svježem intervjuu za Tucker Carlson, Vladimir Putin je predstavio svoj uobičajeni pseudoistorijski pogled na Rusiju i svijet oko sebe. Unatoč naporima Kremlja da predstavi ovo događanje kao izuzetno, mnogi svjetski mediji su ocijenili njegove izjave s kritičke točke gledišta, ističući pseudoistorijske zablude i nametanje konspiracijskih teorija.

Intervju je započeo s pogreškom. Carlson je rekao da je Putin, najavljujući početak rata 24. veljače, govorio o «iznenadnom napadu» koji «SAD uz pomoć NATO-a mogu pokrenuti».

Nastavljajući intervju, Putin je tijekom 30 minuta izlagao povijest Rusije, Sovjetskog Saveza i suvremene Rusije. Međutim, kako je naglasio Carlson, veći dio te povijesti predstavljen je kao činjenice, dok mnoge njegove izjave uključuju povijesne teorije poput Normanske teorije. Ovo izgleda kao pokušaj deklariranja fikcionalnih činjenica kao istine.

Neuspjela Putinova tvrdnja da je otac Zelenskog sudjelovao u borbi protiv fašista tijekom Drugog svjetskog rata postala je posebno zapažena. Ova pogreška, zajedno s drugim netočnostima, svjedoči o tome kako ruski lider koristi povijest kako bi služio svojim ciljevima, ignorirajući činjenice.

Također je vrijedno pažnje Putinovo izjava o ciljevima rata u Ukrajini, povezanim s «denacifikacijom» i zabranom neonacističkih pokreta. Ovo zvuči kao pokušaj opravdanja intervencije pod izlikom borbe protiv izmišljene prijetnje.

Putin je nastavio intervju, optužujući SAD za podrivanje plinovoda «Sjeverni tok». Unatoč tome što zapadni mediji ukazuju na moguće sudjelovanje Ukrajine u tome, Putin se vraća standardnoj liniji optužbi protiv SAD-a, stvarajući sliku vanjskog neprijatelja i skrećući pažnju s vlastitih postupaka.

Izjave Putina o hapšenju novinara The Wall Street Journal-a, Evana Gershkovicha, također su privukle pažnju. Optužbe za špijunažu i razmjenu za drugog kriminalca zvuče kao pokušaj diskreditacije nezavisnog novinarstva i korištenje novinara kao taoce u diplomatskoj igri.

Iako svjetski mediji nisu napravili intervju glavnom vijesti, mnogi od njih su istaknuli različite aspekte Putinovih izjava. To uključuje navodno odustajanje od agresije prema Poljskoj i Latviji, zahtjev za prekidom isporuka oružja Ukrajini i tvrdnju da Rusiju neće pobijediti u Ukrajini.

Pričajući o intervjuu, svjetski mediji su naglasili različite aspekte. Reuters i Spiegel su napisali da Rusija, prema Putinu, nije zainteresirana za napad na Poljsku ili Latviju, Bloomberg je izvijestio da je Putin govorio o Gershkovichu i zahtijevao prekid isporuka oružja Ukrajini, The Guardian je smatrala glavnim zahtjev prekida isporuka oružja Ukrajini, a Le Monde je stavio naslov da Putin tvrdi da ga Rusija ne može pobijediti u Ukrajini. Gershkovich je bio glavna vijest intervjua prema The Wall Street Journal, Financial Times, The New York Times, Politico, BBC, CNN.

U svjetlu ovih događanja, kritičari ističu ne samo neutemeljenost Putinovih pseudoistorijskih i konspiracijskih tvrdnji, već i opasnost povezanu s deformacijom činjenica i korištenjem dezinformacija u međunarodnim odnosima.

Sergey Pogorelov, «Balkanske novosti»