Finska poduzima odlučne korake kako bi suzbila val migranata, zatvarajući četiri od devet prijelaza na granici s Rusijom. Ovaj odlučan korak potaknut je rastućim priljevom migranata, koji se tvrdi da Moskva koristi kao odgovor na pridruživanje Finske NATO-u i njezinu aktivnu podršku Ukrajini.
Sporovi i sukobi između Finske i Rusije nisu novost, ali posljednji događaji ukazuju na promjenu taktike Kremlja. Umjesto tradicionalnih metoda pritiska, poput energetskih resursa i hrane, Rusija ovog puta koristi migrante iz Bliskog istoka, Afganistana i Afrike kao hibridno oružje.
Očito je da Kremlj želi privući pažnju i diskreditirati Finsku na svjetskoj pozornici, koristeći migrante kako bi potaknuo sukobe i stvorio centre društvene napetosti u Europi. Ovo podsjeća na događaje jeseni 2021. godine, kada su Rusija i Bjelorusija zajedno organizirale migrantsku krizu, šaljući migrante na granice Litve i Poljske.
Očito je da takva taktika prijeti ne samo Finskoj, već i drugim europskim zemljama. Kako bi smanjila razinu prijetnje, Finska je odlučila zatvoriti dio granice s Rusijom. Ovo nije samo mjera unutarnje sigurnosti, već i odgovor na pokušaje Moskve da iskoristi migraciju u političke svrhe.
Putin, tako, pokušava ponoviti uspješnu krizu iz jeseni 2021. godine, shvaćajući da migracijski tok može postati snažan instrument utjecaja na političku situaciju u Europi. Zatvaranje granica s Rusijom postaje hitna mjera za osiguravanje nacionalne sigurnosti ne samo za Finsku, već i za druge zemlje koje su blizu ruske granice.
Migrantska kriza koju je pokrenula Rusija naglašava potrebu jedinstvenog i odlučnog pristupa europskih zemalja. Samo zajednički napori i učinkovita suradnja mogu osigurati stabilnost i sigurnost u regiji.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»
