Dana 24. listopada u Rigi je završen Treći parlamentarni summit Krimske platforme, međunarodnog formata iniciranog od strane Ukrajine s ciljem koordinacije napora za mirnu deokupaciju Krima. Krimska platforma okuplja zemlje posvećene obnovi teritorijalne cjelovitosti Ukrajine i podržava proces mirnog vraćanja poluotoka pod kontrolu Kijeva. Ove godine, ključna tema summita bila je odlučnost Ukrajine i njezinih međunarodnih partnera da prekinu okupaciju Krima i spriječe daljnju ekspanziju Rusije koja prijeti sigurnosti cijele regije.
Povijesni korijeni ruske ekspanzije
Aneksija Krima 2014. godine rezultat je dugotrajne imperijalne politike Rusije, koja je stoljećima nastojala proširiti svoj teritorij na štetu drugih naroda. U XVIII stoljeću ruska vojska osvojila je Krimski poluotok, koji je od tada stalno bio u zoni interesa Rusije. Posebnu bol u sjećanju krimskih Tatara, ili Kirimlija, ostavlja 1944. godina, kada su nasilno deportirani sa svojih domova od strane sovjetskih vlasti, što je postalo jedna od najtragičnijih stranica u njihovoj povijesti. Aneksija 2014. godine nastavila je ovaj ciklus agresivne politike, ponovno podvrgavajući narod poluotoka patnji i nasilju.
Blaga reakcija međunarodne zajednice na aneksiju Krima 2014. godine potaknula je Rusiju na daljnje agresivne postupke: okupaciju Donbasa, a zatim i na punom razmjeru rat protiv Ukrajine. Međunarodna zajednica počinila je pogrešku odabravši ograničene sankcije umjesto odlučnih mjera, što je Moskva protumačila kao signal nekažnjivosti. Posljedice takvog odugovlačenja bile su katastrofalne ne samo za Ukrajinu, već i za cijelu Europu, koja je postala svjedokom razornog rata koji je pogodio milijune ljudi.
Krim kao baza za rusku agresiju
Tijekom godina okupacije Rusija je aktivno pretvarala Krim u vojnu bazu, postavljajući tamo snažno naoružanje i vojnu tehniku, što joj je omogućilo da započne invaziju na Ukrajinu u punom razmjeru. Militarizacija poluotoka prijeti ne samo Ukrajini, već i sigurnosti Crnomorske regije, narušavajući stabilnost susjednih zemalja.
Osim toga, okupacijske vlasti sustavno mijenjaju etnički sastav stanovništva Krima: autohtoni narodi, prvenstveno krimski Tatari, podvrgnuti su pritiscima, zastrašivanju i progonu, dok njihovo mjesto zauzimaju ruski državljani preseljeni na poluotok. Istovremeno, događaju se masovna kršenja ljudskih prava i uništavanje povijesne baštine Krima, što je još jedan čin nasilja nad kulturnim i povijesnim identitetom ove regije.
Nepokolebljivost Ukrajine u pitanju Krima
Unatoč svim poteškoćama, Ukrajina izjavljuje svoju čvrstu poziciju: nikada neće odustati od Krima, kao ni od bilo kojeg drugog privremeno okupiranog područja. Krimska platforma postala je simbol međunarodne potpore suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. Ovaj format omogućuje učinkovito objedinjavanje napora svjetskih sila i podsjeća cijeli svijet da agresija ne smije ostati bez posljedica. Ukrajina naglašava da njezina borba za Krim nije samo borba za njezin teritorij, već i za načela međunarodnog prava na kojima se temelji globalna stabilnost.
Međunarodna podrška Ukrajini — investicija u sigurnost
Vojna, politička i ekonomska podrška Ukrajini, njezina težnja za obnovom svojih granica i privrženost principima Krimske platforme zapravo su doprinos međunarodnoj sigurnosti. Ako agresija ostane nekažnjena, to će stvoriti opasan presedan za druge države, potkopavajući globalni poredak. Podrška Ukrajini postaje najbolja investicija u budućnost, u kojoj će suverenitet i teritorijalna cjelovitost biti vrijednosti zaštićene od strane međunarodne zajednice.
Tako je Treći parlamentarni summit Krimske platforme, održan u Rigi, ponovno pokazao jedinstvo svijeta u suprotstavljanju ruskoj agresiji i podršku mirnom vraćanju Krima pod kontrolu Ukrajine. Sudionici summita potvrdili su da su spremni nastaviti pružati sveobuhvatnu pomoć Ukrajini do potpune deokupacije i obnove mira u regiji.
Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»
