22 listopada 2024. godine u Kazanju započeo je dvodnevni samit lidera zemalja članica BRICS-a, u koji Rusija polaže velike političke nade. BRICS, osnovan na inicijativu Moskve 2009. godine, zamišljen je kao alternativa međunarodnim organizacijama u kojima dominiraju SAD i zapadne zemlje, poput MMF-a, Svjetske banke ili NATO-a. Od tada, ovaj blok postao je sinonim za pokušaje stvaranja protuteže zapadnoj hegemoniji. U uvjetima trenutnih međunarodnih sankcija i izolacije uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu, samit za Kremlj predstavlja priliku da pokaže kako Moskva nije izgubila svoj utjecaj i da i dalje ostaje važan igrač na svjetskoj sceni.

Organizacija samita u Kazanju prvenstveno je demonstracija da Rusija navodno nije u potpunoj izolaciji. Za Kremlj je ključno zadržati imidž velike sile koja se ne pokorava zapadnom pritisku i koja je sposobna konsolidirati druge zemlje protiv zapadne dominacije. Međutim, stvarnost je puno složenija: unatoč prividnoj slozi, unutar BRICS-a nema potpune harmonije kada je riječ o podršci Rusiji.
Posebno se to očituje u kontekstu sukoba u Ukrajini, koji je značajno promijenio ravnotežu snaga u međunarodnoj politici. Rusija aktivno koristi platformu BRICS-a kako bi promovirala svoje prijedloge za mirno rješavanje sukoba s Ukrajinom. Međutim, ovi prijedlozi, kako se i očekivalo, nisu naišli na široku podršku, jer ne uzimaju u obzir interese Ukrajine niti međunarodno pravo. Kremlj pokušava nametnuti svoj scenarij završetka rata, u kojem se ne spominje obnova suvereniteta Ukrajine niti pravedno kažnjavanje za agresiju.
Unatoč naporima Moskve, jedinstvo u BRICS-u po ključnim pitanjima izostaje. Indija, najveća demokracija u bloku, dosljedno odbija promatrati BRICS kao antizapadnu koaliciju. New Delhi izbjegava otvorenu konfrontaciju sa Zapadom, s obzirom na to da zemlja održava važne ekonomske i političke veze sa SAD-om i EU-om. S druge strane, Brazil, pod vodstvom predsjednika Lule da Silve, također se suzdržava od pretvaranja BRICS-a u instrument konfrontacije sa Zapadom. Iako je Lula ranije pokušavao pozicionirati sebe kao potencijalnog posrednika u rješavanju rata u Ukrajini, njegov odbijanje dolaska u Kazanj jasno pokazuje da Brazil ne želi biti povezan s proruskim inicijativama.
Srbija, koja se dugo smatrala najbližim saveznikom Rusije na Balkanu, također neće biti predstavljena na samitu na najvišoj razini. Predsjednik Aleksandar Vučić odbio je sudjelovati, što ukazuje na stratešku preorijentaciju Srbije koja traži ravnotežu između ruskih i europskih interesa.
Čak su i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su se nedavno pridružili BRICS-u, javno izjavili da ne vide sudjelovanje u bloku kao suprotstavljanje Zapadu. To potvrđuje da među zemljama BRICS-a raste svijest o tome da bi otvorena konfrontacija sa zapadnim silama mogla dovesti do značajnih ekonomskih i političkih gubitaka.
U kontekstu neslaganja unutar BRICS-a, jedno od najspornijih pitanja bilo je sudjelovanje glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa na samitu. Ovaj potez izazvao je val kritika sa strane zapadnih zemalja i organizacija za ljudska prava, koje smatraju da bi Guterresova prisutnost mogla biti shvaćena kao legitimizacija ruske agende. UN, organizacija koja bi trebala podržavati mir i poštivanje međunarodnog prava, riskira gubitak povjerenja ako njezino vodstvo sudjeluje na događajima koje organizira agresorska država koja krši suverenitet susjedne zemlje.
Sudjelovanje Guterresa na samitu također otvara pitanja o dvostrukim standardima UN-a. S jedne strane, organizacija poziva na mirno rješavanje sukoba, dok s druge strane njezin glavni tajnik sudjeluje na događaju na kojem Rusija pokušava nametnuti svoju verziju završetka rata, zanemarujući kršenje međunarodnog prava i ljudskih prava.
Za Rusiju, samit u Kazanju prilika je, makar privremena, da podrži iluziju da ostaje utjecajna svjetska sila. Problem je u tome što čak ni zemlje BRICS-a ne dijele ambicije Moskve za pretvaranjem bloka u otvoreno antizapadni savez. Rusija se suočava sa sve izraženijim otporom svojim inicijativama čak i među onima koje je nekada smatrala svojim strateškim partnerima.
Samit BRICS-a u Kazanju mogao bi se za Rusiju pokazati kao neuspjeh, unatoč očekivanjima Kremlja. Unatoč svim naporima, Moskva ostaje u međunarodnoj izolaciji i ne uspijeva uvjeriti ni svoje najbliže saveznike da podrže njezine globalne ambicije. Izostanak lidera poput Brazila i Srbije na samitu jasno pokazuje da svijet sve manje pristaje na kompromise s Rusijom u vezi s njezinom agresivnom politikom. BRICS, prvotno zamišljen kao alternativa zapadnim savezima, sve više postaje instrument ruske propagande, od kojeg se ostali sudionici pokušavaju distancirati.
Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»



