18 listopada Vladimir Putin dao je izjavu u kojoj tvrdi da je Kijev, nakon što navodno doživi svoj «strateški poraz», spreman za pregovore. Ova izjava izazvala je široku reakciju, ali vrijedi li vjerovati riječima ruskog lidera?
Prema mišljenju promatrača, Vladimir Putin, poput mnogih drugih ruskih lidera, često zamjenjuje svoje želje stvarnošću. Unatoč njegovim tvrdnjama, ukrajinske obrambene snage i dalje kontroliraju situaciju i zadržavaju inicijativu na bojištu. Ukrajinske oružane snage postigle su značajne uspjehe u suprotstavljanju ruskoj agresiji, i Kijev nije spreman prihvatiti «poraz» na način na koji ga opisuje Putin.
Stajalište Kijeva ostaje nepromijenjeno: pregovori se mogu dogoditi samo na temelju Mirovne formule, koju je predložio ukrajinski predsjednik. Ova formula podrazumijeva održavanje lokalnih izbora na privremeno okupiranim teritorijima uz sudjelovanje međunarodnih promatrača i pružanje posebnog statusa za te oblasti. Važno je napomenuti da Rusija dosad nije potvrdila svoju spremnost prihvatiti ovu formulu. U tom smislu, prema mišljenju mnogih stručnjaka, sve najave o pregovorima koje dolaze iz Moskve su više blef nego konkretan korak prema miru.
Retorika Moskve u pitanjima pregovora može se smatrati dijelom dezinformacijske kampanje Ruske Federacije usmjerene na zavaravanje međunarodne zajednice. Planovi Kremlja, prema onome što se može zaključiti iz njegovih postupaka, ostaju nepromijenjeni: podijeliti i uništiti Ukrajinu.
Stabilan i dugoročan mir moguć je samo na temelju međunarodnog prava i priznavanja agresora njegove odgovornosti za posljedice neopravdane ratne agresije protiv Ukrajine i agresivnih zločina. Riječi su važne, ali stvarna djela i spremnost da se poštuju međunarodni standardi i pravila ponašanja na svjetskoj pozornici imaju ključnu važnost. Pitanje mirnih pregovora ovisi o konkretnim djelima i stvarnoj spremnosti države-agresora za rješavanje konflikta i uspostavu mira u regiji.
Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»
