14 kolovoza Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije objavilo je izlazak zemlje iz Okvirne konvencije Vijeća Europe o zaštiti nacionalnih manjina. Ovaj potez, koji će stupiti na snagu 1. kolovoza 2024. godine, simbolizira ne samo odbijanje Rusije da se pridržava jednog od ključnih međunarodnih sporazuma, već i nastojanje da se poveća pritisak na kulturne, jezične i vjerske zajednice koje čine multietničko tkivo zemlje.
Okvirna konvencija Vijeća Europe, usvojena 1995. godine, jedan je od najvažnijih dokumenata usmjerenih na zaštitu prava nacionalnih manjina. Ona zabranjuje diskriminaciju i nasilnu asimilaciju, jamči slobodu ispovijedanja vlastite vjere i pravo na govor na materinjem jeziku. Rusija je potpisala ovu konvenciju 1996. godine, ali unatoč tome, njene odredbe se u zemlji zapravo nikada nisu poštivale.
Reputacija Rusije kao «tamnice naroda» potvrđena je dugogodišnjom politikom usmjerenom na gušenje kulturne raznolikosti. To se ne odnosi samo na titularne narode nacionalnih republika, poput Tatara ili Baškira, već i na nacionalne manjine, osobito Ukrajince. Nasilna rusifikacija, potiskivanje nacionalnog identiteta i nedostatak stvarnih mehanizama za zaštitu prava manjina postali su norma u suvremenoj Rusiji.
Demonstrativni izlazak Rusije iz Okvirne konvencije nije samo odbijanje poštivanja međunarodnih obveza. To je otvorena provokacija, koja svjedoči o spremnosti zemlje da otvoreno prkosi međunarodnoj zajednici u pitanjima zaštite prava manjina. To je svojevrsna objava rata kulturama, jezicima i religijama ne-ruskih naroda Ruske Federacije.
Ovakav potez logičan je nastavak ruske politike odbijanja međunarodnih obveza. Počevši od aneksije Krima i nastavivši s miješanjem u poslove susjednih država, Rusija dosljedno razara sustav međunarodnog prava. Izlazak iz Okvirne konvencije potvrđuje namjeru Kremlja da ignorira međunarodne standarde u području ljudskih prava i sigurnosti, što dovodi u opasnost globalnu stabilnost.
Izlaskom iz Okvirne konvencije, Rusija se konačno potvrđuje kao zemlja koja odbacuje raznolikost i teži potpunoj dominaciji jedne kulture – ruske. Ova odluka mogla bi imati katastrofalne posljedice za mnoge narode koji žive na teritoriju Ruske Federacije, povećavajući njihovu marginalizaciju i diskriminaciju.
U uvjetima globalne nestabilnosti i eskalacije međunarodnih sukoba, ovakvi potezi Rusije mogli bi dovesti do još većeg narušavanja povjerenja među državama i produbljivanja svjetskih proturječja. Svijet mora obratiti pozornost na ovaj opasan presedan, koji prijeti ne samo pravima nacionalnih manjina u Rusiji, već i sigurnosti na međunarodnoj sceni u cjelini.
Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»
