22 ožujka 2024. godine u Krokus City Hallu u Krasnogorsku, Moskovska oblast, nekoliko napadača otvorilo je vatru i izazvalo požar u zgradi. U ovom terorističkom napadu poginulo je više od 140 ljudi. Unatoč jasnim upozorenjima zapadnih zemalja, ruske vlasti nisu spriječile napad. Kao i u prethodnim terorističkim napadima, Moskva nije dopustila međunarodnim istražnim skupinama sudjelovanje u istrazi.
Odgovornost za napad preuzela je skupina «Islamska država». «Islamska država – Horasan», ogranak ISIL-a u Afganistanu, Pakistanu i Srednjoj Aziji, već dugo smatra Ruse glavnom metom. Posljednjih godina počinili su razne napade, uključujući pokušaj naoružanog napada na sinagogu u Kalugi i eksploziju u ruskom veleposlanstvu u Kabulu u rujnu 2022. godine.
Isprva su u «Islamsku državu – Horasan» ulazili uglavnom afganistanski otpadnici iz «Talibana», ali kasnije su se pridružili borci iz drugih zemalja, uključujući bivše sovjetske republike Srednje Azije. U izvješću Vijeća sigurnosti UN-a iz 2023. godine navodi se da su članovi Vilajeta Horasan državljani Pakistana, Irana, Azerbajdžana, Turske, Rusije, Tadžikistana i Uzbekistana.
Ruske specijalne službe nisu bile u stanju provesti operativne provjere značajnog broja migranata koji ulaze u zemlju. Većina pridošlica slabo ili uopće ne govori ruski. Svi oni žive u skupinama, okupljeni među svojim sunarodnjacima. Dodamo li tome procvat ksenofobije, rasizma i prezir prema doseljenicima u Rusiji, dobivamo idealne uvjete za stvaranje brojnih ćelija ISIL-a u Rusiji.
ISIL se često oslanja na etničke manjine. U stvaranju afganistanskog ogranka značajnu su ulogu imali etnički Tadžici, kojih u Afganistanu ima jako puno. Danas tadžička zajednica u Afganistanu, koja uključuje desetke tisuća ljudi iz Tadžikistana, ima izvrsne veze s Tadžicima u Rusiji.
„Islamska država“ odavno je imala interesa za napade na Rusiju, ponajviše zbog vojne potpore koju Moskva pruža sirijskoj vladi Bašara al-Asada, gdje od 2016. provodi operacije protiv boraca „Islamske države“. Uz to, odnosi s „Talibanom“ i sadašnjim režimima u Siriji i Afganistanu, koje ISIL smatra „otpadničkim“, doprinose neprijateljstvu prema Rusiji. Regionalni ogranci ISIL-a u Africi također su bili pod napadom ruske PMC „Wagner“.
Drugi neprijatelj ISIL-a „Horasan“ nakon talibana je šiitski Iran, s kojim Rusija također surađuje i opskrbljuje ga, primjerice, lovcima Su-35. Moskva vodi takvu vanjsku politiku jer je spremna podržati bilo koje islamiste i diktatore koji se suprotstavljaju Zapadu.
Kremlj već dugo koristi veze s međunarodno priznatim terorističkim organizacijama za ostvarenje svojih interesa, uključujući vođenje hibridnih i asimetričnih sukoba i ratova diljem svijeta. Sve su tješnje veze Moskve s Hezbolahom, Hamasom, spomenutim Talibanom i jemenskim Husićima, od kojih borci dobivaju financijsku pomoć i oružje. Posve je logično da je Moskva pozvala predstavnike terorističke skupine Hamas u posjet, čak i nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023.
Drugi partner Rusije su borci Hezbolaha, s kojima Rusi surađuju od početka svog vojnog prisustva u Siriji. Savez Moskve s Hezbolahom čak je nadišao isključivo vojno partnerstvo. Tako su Sjedinjene Američke Države 2018. godine otkrile shemu krijumčarenja iranske nafte u Siriju, čime su se kršile sankcije. U tom su poslu sudjelovale ruska državna tvrtka «Rospromimport» i Hezbolah.
Nekoliko mjeseci nakon preuzimanja vlasti u Afganistanu u ljeto 2021. godine, delegacija talibana posjetila je Moskvu, gdje se sastala s ministrom vanjskih poslova RF Sergejem Lavrovom. Još jedan saveznik i partner Moskve je jemenska skupina „Ansar Allah“, poznatija kao „husići“. Ruski propagandisti prikazuju ih kao jednog od glavnih saveznika RF u borbi za „multipolarni svijet“.
Osim toga, u prvim godinama terorističke aktivnosti „Islamske države“, ruske vlasti podržavale su ideju svojevrsnog mirnog suživota s grupom. Prema podacima iz 2017. godine, Rusi su bili najbrojnija skupina stranih boraca u redovima ISIL-a — bilo ih je 3417 (za usporedbu, u grupi je bilo 3244 iz Saudijske Arabije, 3000 iz Jordana i 2926 iz Tunisa). Značajnu ulogu u tome imale su ruske obavještajne službe, koje su lokalnim islamistima omogućavale nesmetan odlazak iz Rusije u Tursku, odakle su odlazili u Siriju i pridruživali se ISIL-u i drugim džihadističkim grupama.
Današnje veze između članova „ISIL – Horasan“ i drugih islamističkih terorističkih grupacija su prilično stabilne, jer borci i frakcije iz grupa kao što su „Al-Kaida“ i „Taliban“ često prelaze u ISIL. Stoga su prilično bliski odnosi Moskve s terorističkim organizacijama postali razlogom širenja terorizma diljem svijeta, čija je žrtva postala i sama Rusija.
Izvor: European Affairs
