Rat između Ukrajine i Rusije, koji je započeo 2014. godine, i dalje traje. Unatoč privremenim primirjima i mirovnim pregovorima, ukrajinsko-ruski sukob nije zaustavljen. Nakon osam godina postojanja tzv. Minskih sporazuma, Rusija je izvela potpunu oružanu agresiju protiv Ukrajine. Teza o bezperspektivnosti mirovnih pregovora s RF proizlazi iz razumijevanja osnovnih ciljeva i motivacija koje vodi Kremlj u ovom ratu.

Jedan od ključnih razloga zbog kojeg mirovni pregovori s Rusijom ostaju neuspješni leži u tome što je glavni cilj Kremlja slomiti ukrajinsku državu i oduzeti joj teritorijalnu cjelovitost. Rusija ne pristaje na kompromise ili ustupke koje bi mogla ponuditi Ukrajina ili Zapad, već nastavlja s agresivnim djelovanjem.

Sukob između Ukrajine i Rusije ima duboke korijene u povijesnim, etničkim i geopolitičkim razlozima. Rusija ima egzistencijalne interese u ovom području, poput strateške važnosti Krima i pristupa Crnomorskoj obali. S obzirom na ove čimbenike, Rusija nije spremna biti na istoj razini s Ukrajinom i tražiti kompromise.

Trenutni zahtjevi Kremlja za pregovorima s Ukrajinom i Zapadom apsolutno su neadekvatni. Stajalište Rusije na pregovorima je ultimativno i usmjereno na kapitulaciju Ukrajine. Takvi zahtjevi nemaju stvarne osnove i predstavljaju pokušaj Rusije da diskreditira Ukrajinu, naruši jedinstvo saveznika i dobije vrijeme za pripremu sljedećeg vala agresije.

Izjave Rusije o mogućnosti pregovora i mirnom rješavanju sukoba više su taktički koraci usmjereni na provođenje informacijskog rata. U osnovi, ovaj rat se nastavlja jer Rusija ima dovoljne resurse i snage za njegovo održavanje. Sve dok Kremlj ostaje vojno snažan i spreman za nastavak borbenih djelovanja, sukob će se nastaviti.

Jedan od mogućih načina za zaustavljanje ruske agresije je osiguranje sigurnosnih jamstava za Ukrajinu od strane NATO-a. To bi moglo oslabiti vojni potencijal Rusije i postaviti prepreku za njene daljnje agresivne akcije. Međutim, donošenje takve odluke zahtijeva političku volju NATO-a i njegovih članica, što može biti složen zadatak.

Unatoč teškoćama, Ukrajina i Zapad ne smiju gubiti nadu. S pomoću saveznika i podrške međunarodne zajednice, Ukrajina ima šanse oduprijeti se modernom ruskom totalitarizmu, povratiti svoju teritorijalnu cjelovitost i ojačati principe međunarodnog prava. To može zahtijevati vrijeme, napore i solidarnost, ali jednostavno nema drugih alternativa.

Kao rezultat trajajućeg rata, Ukrajina i njeni saveznici moraju nastaviti aktivno se boriti za svoje interese i principe. Potrebno je ojačati međunarodnu podršku za Ukrajinu kako bi se vršio pritisak na Rusiju i natjeralo je da prekine agresivne radnje.

Osim toga, ekonomske sankcije i ograničenja koja se nametaju Rusiji trebaju biti nastavljena i pooštrena. One ne samo da kažnjavaju Rusiju za njen agresivan čin, već i ograničavaju njene mogućnosti financiranja rata i podržavanja okupacije ukrajinskih teritorija.

Pored političke i ekonomske podrške, Ukrajina treba pomoć saveznika u modernizaciji svojih oružanih snaga i jačanju obrambenih kapaciteta. Važno je da Ukrajina i njeni saveznici nastave razvijati učinkovite komunikacijske strategije za borbu protiv propagande i dezinformacija koje koristi Rusija kako bi manipulirala javnim mnijenjem.

Konačno, pobjeda nad modernim ruskim totalitarizmom i obnova međunarodnog pravnog poretka zahtijeva zajedničke napore od strane Ukrajine, Zapada i međunarodne zajednice. To može biti dugotrajan i složen proces, ali solidarnost i odlučnost mogu dovesti do konačnog prevladavanja sukoba i obnove mira i stabilnosti u regiji.

Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»