Pitanje dekupacije Krima ostaje jedno od najvažnijih u svjetskoj politici. Poluotok koji je faktički pod kontrolom Rusije od 2014. godine ostaje međunarodno priznatom teritorijom Ukrajine. Bez povratka Krima, nemoguće je govoriti o obnovi pravde i poštivanju načela međunarodnog prava.

Produljena okupacija Krima od strane Rusije prati sistematska kršenja ljudskih prava i građanskih sloboda stanovništva. Okrutne represije nacionalnih manjina, političkih opozicionara i onih koji nisu lojalni okupacijskim vlastima postale su surova stvarnost. To uključuje ne samo kaznene progon, već i niz mjera usmjerenih prema zastrašivanju i gušenju otpora.

Posebno pate religiozni muslimani Krima, koje okupacijske vlasti stigmatiziraju i proglašavaju teroristima, što često dovodi do bez presedana dugačkih zatvorskih kazni. Suština je da su religiozna diskriminacija i represija postale uobičajene pojave u ruskoj okupaciji Krima.

Također treba napomenuti da Rusija ne samo da je okupirala Krim, već je mobilizirala građane Ukrajine koji žive na poluotoku u svoje oružane formacije. Bili su prisiljeni boriti se protiv Ukrajine, kršeći Ženevske konvencije i međunarodno pravo. Ovaj čin je očigledno kršenje ljudskih prava i dodatni dokaz bespomoćnosti stanovništva Krima.

Ne smijemo zaboraviti da je privremeno okupirani Krim poslužio kao polazište za potpunu rusku agresiju na kopneni dio Ukrajine. Bez povratka Krima pod kontrolu Ukrajine, postoji prijetnja ponavljanja sličnog scenarija. Okupacija Krima osigurala je Rusiji strateški važne baze i olakšala daljnju agresiju.

Važan aspekt je i taj da Rusija sustavno koristi teritorij privremeno okupiranog Krima za napade na kopneni dio Ukrajine. Institut za crnomorska strateška istraživanja procijenio je da je tijekom 9 mjeseci 2023. godine sa Krima i pripadajućih vodenih površina izvršeno značajno lansiranje raketa i bespilotnih letjelica. Ove akcije pojačavaju napetost u regiji i stvaraju stvarnu prijetnju sigurnosti Ukrajine.

Dakle, povratak Krima pod ukrajinski nadzor ostaje neophodan za međunarodnu pravdu i osiguranje sigurnosti u regiji. Sama ideja okupacije, agresije i aneksije krši temeljna načela međunarodnog prava. Rješavanje problema Krima bit će dug i složen proces, ali bez toga ne može biti pravog mira u regiji.

Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»