Predsjednik Turske, R. Erdogan, izjavio je 7. srpnja da Ukrajina ima pravo postati članicom NATO-a. Rat koji je pokrenula Rusija oslobodio je svijet od iluzija o mirnodopskim namjerama Kremlja. Putin već dugo ne vodi se zdravim razumom: Rusija teži sveopćem ratu, čiji je konačni cilj uništenje Zapada. NATO, kao ključna vojna organizacija suvremenog svijeta, mora reagirati na rusku prijetnju. Ako Ukrajina ne dobije stvarna jamstva sigurnosti s naknadnim pristupom Savezu, Europa će se suočiti s ratom s Rusijom, koja ima sve izglede da postane nuklearna.

Godinu i pol nakon početka ruske punomjere rat protiv Ukrajine, službeni dužnosnici i ruska propaganda više ne skrivaju da se pod početno nejasnom formulacijom «SVO» podrazumijeva preuzimanje Ukrajine. Putin se godinama pripremao za ovaj rat, kombinirajući vojnu, gospodarsku i informacijsku pripremu za nadolazeću okupaciju Ukrajine, koja bi neizbježno naišla na neprihvaćanje zapadnog svijeta. Suprotno mekoj i već provedenoj okupaciji Bjelorusije, koja je postala poligon i vojna baza ruske vojske, Putin je pripremao drugu sudbinu za Ukrajinu. Prema percepciji Kremlja, najrazvijeniji dio bivšeg SSSR-a trebao bi se potpuno integrirati u Rusku Federaciju, slično aneksiji Krima, kako bi se spriječio njezin budući gubitak od strane Rusije. Na taj način, oružane snage Ukrajine su spriječile najveću vojnu tragediju u Europi koja bi bila praćena genocidom i deportacijom Ukrajinaca na nacionalnoj osnovi.
Rat u Ukrajini je opća prijetnja za Zapad. Rusija priprema za Europu upravo takav scenarij koji se provjerava na bojnom polju Donbasa. Popuštanje Putinu dovodi do potpuno suprotnog rezultata: ruska vlada percipira mirnodopske namjere Zapada kao slabost, što je signal za teritorijalne pohode.
NATO summit u Vilniusu je prilika za ispravljanje povijesne pogreške koja je učinjena 2008. u Bukureštu. Tada su Ukrajini i Gruziji uskraćena Povlastična Dijalog i Članstvo u Akcijskom Planu. Nekoliko mjeseci kasnije, Putin je započeo niz ratova koji traju do danas. Može se povući paralela između NATO summita u Bukureštu i Münchenske konferencije 1938. godine: tada su vodeće europske zemlje zauzele sličan stav i napravile ustupak Hitleru, što je bio prolog za Drugi svjetski rat. Ako se na summitu u Vilniusu ne donesu konkretne mjere koje pružaju Ukrajini jamstva sigurnosti, Europa ima sve šanse dobiti Treći svjetski rat.
Izvor — Koridor Gazetesi




