Svake godine, 26 rujna, svijet obilježava Međunarodni dan borbe za potpunu likvidaciju nuklearnog oružja. To je važan događaj koji podsjeća cijeli svijet na potrebu ulaganja napora kako bi se oslobodili ove smrtonosne prijetnje. Razmotrimo nekoliko ključnih aspekata ovog važnog dana.

Potpuna likvidacija nuklearnog oružja jedan je od najstarijih ciljeva Ujedinjenih naroda. Taj je cilj postavljen još u prvoj rezoluciji Opće skupštine UN-a 1946. godine. Od tada je svijet prošao kroz nekoliko kriza povezanih s nuklearnim oružjem, i danas je ovaj cilj važniji nego ikad.
Ukrajina je primjer zemlje koja, uvjerena u načelo mirnog suživota, nadmoćnosti međunarodnog prava i jamstva sigurnosti, dobrovoljno se odrekla svog nuklearnog arsenal. Taj korak Ukrajine zaslužuje poštovanje i predstavlja svijetli dokaz njezinih miroljubivih namjera.
Danas nuklearno oružje predstavlja prijetnju čitavom čovječanstvu. Od sredstva za sprječavanje globalnog rata, postalo je instrument za iznudu i politički pritisak. Umjesto da doprinosi miru i sigurnosti, nuklearno oružje donosi opasnost i neizvjesnost.
Rusija, kao jedna od vodećih nuklearnih sila, ima ogromnu odgovornost za očuvanje mira i sigurnosti. Međutim, nažalost, neki postupci Rusije izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Prijetnje predaje nuklearnog oružja režimu Lukašenka, kao i moguća podrška nuklearnim programima Irana i Sjeverne Koreje, govore o potrebi pažljivog razmatranja uloge Rusije u denuklearizaciji svijeta.
Međunarodni dan borbe za potpunu likvidaciju nuklearnog oružja podsjeća nas na važnost očuvanja mira i sigurnosti na planeti. Denuklearizacija je interes cijelog čovječanstva, i svaka zemlja, posebno one koje posjeduju nuklearno oružje, mora doprinijeti ostvarenju ovog cilja. Vrijeme za djelovanje je sada, i svijet mora postati slobodan od prijetnje nuklearnog apokalipse.
Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»



