19 rujna azerbajdžanska strana objavila je početak protuterorističkih mjera lokalnog karaktera u Nagorno-Karabahu. Ova objava popraćena je ponovnim izbijanjem vojnih sukoba u regiji, što izaziva duboku zabrinutost i postavlja niz pitanja o stabilnosti u ovom spornom području.

Eskalacija naoružanog sukoba u Nagorno-Karabahu postavlja pitanja o ulozi i učinkovitosti ruske mirovnjačke misije u regiji. Unatoč nastojanjima da se sukob riješi i očuva mir, novi val borbenih akcija ukazuje na nedostatnu učinkovitost mirovnih napora i postavlja pitanja o njihovoj potrebi.
Važno je napomenuti da je Rusija, suočena s ratom u Ukrajini, suočena s ograničenjima u ispunjavanju svojih izravnih obveza prema saveznicima u okviru Organizacije Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB). To postavlja pitanje dugoročne stabilnosti i opravdanosti postojanja te organizacije, koja može izgubiti svoj smisao u uvjetima mijenjajuće se geopolitičke situacije.
Reakcija službenih predstavnika Rusije na novu eskalaciju u Nagorno-Karabahu postavlja pitanja o njihovim stvarnim prioritetima na Kavkazu. Nedvojbeno je da Moskva više brine ne o miru u regiji, već o utjecaju na događaje u Armeniji povezane s djelovanjem premijera Nikole Pašinjana. Takve radnje mogu se tumačiti kao pokušaj utjecaja na unutarnje poslove druge države, što postavlja pitanja o poštivanju načela neuplitanja i poštivanja suvereniteta.
U međuvremenu, pozicija Ukrajine u vezi s sukobima na Južnom Kavkazu ostaje dosljedna i temelji se na načelima međunarodnog prava, uključujući poštivanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti država. Ukrajina ističe važnost rješavanja sukoba dijalogom i poštivanje normi i standarda međunarodne zajednice.
Eskalacija sukoba u Nagorno-Karabahu izaziva ozbiljne zabrinutosti i ističe potrebu za međunarodnim naporima za obnovu mira i stabilnosti u ovom području, gdje svaka eskalacija donosi novi val patnje i razaranja.
Sergey Pogorelov, «Balkanske vijesti»




