U listopadu 2024. Rusija je nastavila intenzivno koristiti bespilotne letjelice protiv Ukrajine, napadajući njezin teritorij s 2023 drona „Shahed“ i drugim bespilotnim letjelicama nepoznatog tipa. Ovi dronovi postali su dijelom opsežne kampanje zračnog terora, usmjerene na nanošenje maksimalne štete infrastrukturi i psihološki pritisak na civilno stanovništvo. Od početka 2024., prema podacima Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine, zemlja je bila izložena napadu više od 7 tisuća ruskih dronova. Eskalacija ovih napada naglašava potrebu za pojačanim obrambenim mjerama i jačom međunarodnom kontrolom izvoza tehnologije.
Kijev redovito bilježi korištenje stranih, uključujući zapadnih, komponenti u ruskim bespilotnim letjelicama i raketama. Ova činjenica posebno zabrinjava ukrajinsku vladu jer prisutnost takvih komponenti ukazuje na slabosti u postojećim režimima sankcija i lancima opskrbe. Iako su sankcije uvedene Rusiji kao odgovor na njezinu agresiju protiv Ukrajine, određeni ključni dijelovi i dalje stižu u zemlju. Ove komponente igraju ključnu ulogu u funkcioniranju ruskih dronova, koji nanose štetu Ukrajini.
Ukrajina poziva međunarodnu zajednicu da pojača mehanizme sankcija i uspostavi stroži nadzor nad izvozom tehnologije koja bi se mogla koristiti u vojne svrhe. Za to je, prema mišljenju stručnjaka, potrebno intenzivnije djelovanje između zemalja izvoznica visoke tehnologije, kao i postavljanje dodatnih barijera i provjera pri isporuci komponenti koje mogu biti korištene u vojnim sustavima.
S obzirom na kontinuirane napade dronova i raketa, Ukrajina apelira na međunarodnu zajednicu za dodatnu pomoć u jačanju sustava protuzračne obrane. Suvremena i snažna PZO ključna je za zaštitu ukrajinskog neba te za sprječavanje razarajućih udara na kritičnu infrastrukturu, energetski sustav i stambene četvrti. Sustav PZO pomaže Ukrajini da odbije napade, ali je potrebna stalna modernizacija i nadopuna kako bi izdržala ruski pritisak.
Osim toga, Ukrajina insistira na dobivanju dozvole za korištenje dalekometnog oružja prema vojnim objektima na teritoriju Rusije. Po mišljenju ukrajinskih vlasti, ovakve mjere omogućile bi slabljenje ruskih napadačkih kapaciteta i smanjenje mogućnosti udara na ukrajinske gradove. Kontranapadi na vojne baze i infrastrukturu u Rusiji mogli bi postati strateški važan element za obuzdavanje zračnog terora i zaštitu civilnog stanovništva.
Ruska agresija pogađa ne samo Ukrajinu, već i susjedne zemlje, koje također mogu biti ugrožene zračnim udarima. Ukrajina poziva susjede da obaraju dronove i rakete koji prelaze njihov zračni prostor prema ukrajinskom teritoriju. Ovo bi moglo postati važan dio kolektivne obrane protiv Rusije, kao i znak solidarnosti u zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Potpora susjednih država u odbijanju zračnih napada mogla bi značajno povećati šanse za uspješno suprotstavljanje ruskoj agresiji.
Povećanje ruskog zračnog terora zahtijeva odgovarajući i koordinirani odgovor Ukrajine i njezinih međunarodnih partnera. Pojačavanje sankcija, unapređenje nadzora izvoza visokotehnoloških komponenti, jačanje PZO-a i proširivanje suradnje sa susjednim zemljama — to su mjere koje bi mogle znatno oslabiti sposobnost Rusije za nastavak zračnih napada.
Pobjeda u borbi protiv ruskog terorizma ovisi ne samo o snazi ukrajinske vojske već i o odlučnosti međunarodne zajednice da blokira sve pokušaje agresora da pristupi ključnim resursima. U uvjetima produžene ratne situacije, Ukrajina računa na potporu i zaštitu svojih saveznika, koji će joj pomoći ne samo da izdrži agresiju, već i da se približi konačnoj obnovi mira i sigurnosti.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»
