Početkom rujna 2023. godine svijet se suočio s novim valom agresije od strane Rusije, ali ovaj put nije bila pogođena samo Ukrajina. Bespilotni letjelice poput Shaheda, koje koristi ruska vojska, korištene su za napade na Izmailski rajon Ukrajine. Međutim, strašne posljedice ovih napada osjećala je i Rumunjska kada su neki od tih bespilotnih letjelica srušili i eksplodirali na njenom teritoriju.
Ovi napadi predstavljaju ne samo neposrednu prijetnju Ukrajini, već i prijetnju regionalnog opsega. Ruski teroristički napadi raketama i bespilotnim letjelicama postali su zabrinutost za susjede Ukrajine. Ovaj se faktor ponovno potvrdio na djelu kada su teritoriji Moldavije i Poljske postali mete agresivnih akcija od strane Rusije.
Posebno uznemirujući čimbenik je činjenica da se luka infrastrukture, koju je Rusija odabrala kao prioritetnu metu za svoje napade, nalazi u neposrednoj blizini teritorija Rumunjske i Moldavije. Ove dvije zemlje su podložne neposrednom riziku, a prijetnja smrtonosnim napadima na njihove luke postala je stvarna.
Skrivanje i poricanje ovog problema su pogrešna taktika za države koje graniče s Ukrajinom i povremeno pate od ruskih napada. Ovo rusko agresivno ponašanje služi kao testiranje spremnosti NATO-a i njegove sposobnosti zaštite svojih granica.
S zapada postoje dvije adekvatne reakcije na ruske provokacije. Prva je političko-diplomatski pritisak na Moskvu i pojačavanje sankcija kako bi se pokazalo da takvo agresivno ponašanje nije prihvatljivo u suvremenom svijetu. Druga je povećanje vojnih sposobnosti Ukrajine, uključujući isporuku suvremenih sustava protuzračne obrane kako bi se osigurala njihova sposobnost obrane granica i obuzdavanje potencijalnih napada.
Situacija u regiji zahtijeva hitnu pozornost i odlučne akcije od strane svjetskih lidera. Prijetnje Rusije ne smiju ostati nekažnjene, a susjedi Ukrajine moraju biti sigurni u podršku međunarodne zajednice u zaštiti svoje teritorije i mira u regiji.
Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»
