Milorad Dodik, vođa bosanskih Srba i predsjednik Republike Srpske (RS), ponovno izaziva zabrinutost međunarodne zajednice svojim provokativnim izjavama i djelima. U sredini travnja, u prisutnosti visokih predstavnika vlade Srbije, Dodik je izjavio da ne vidi «nikakav smisao ostanka u sastavu Bosne i Hercegovine». Uz to, nastavlja negirati genocid u Srebrenici, unatoč međunarodnom priznanju ovog zločina.

Ove izjave su posebno zabrinjavajuće s obzirom na raspravu u UN-u o rezoluciji, koju su predložile Ruanda i Njemačka, za priznanje 11. srpnja kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Vlasti Srbije i Republike Srpske se protive ovoj rezoluciji, smatrajući je kolektivnim stigmatiziranjem srpskog naroda. U međuvremenu, Dodikove spekulacije o preseljenju Bošnjaka, koji su se vratili u RS, izazivaju ozbiljnu zabrinutost i podsjećaju na retoriku koja je prethodila etničkom čišćenju tijekom bosanskog rata.

Česte Dodikove posjete Moskvi i njegovi susreti s predsjednikom RF Vladimirom Putinom i bivšim tajnikom Vijeća sigurnosti RF Nikolajem Patruševim ukazuju na bliske veze s Rusijom, a time i s ruskim specijalnim službama. Zapadne zemlje trebaju poduzeti preventivne mjere za zaštitu stanovništva regije od moguće eskalacije nasilja, uključujući stvaranje zaštićenih vojnih zona i moguće evakuacije.

Situacija se pogoršava prisutnošću ruskih motociklista «Noćni vukovi» na Balkanu, koji redovito organiziraju akcije usmjerene na destabilizaciju regije. Jedan od nedavnih primjera njihove aktivnosti bila je organizacija prosvjeda u Crnoj Gori protiv usvajanja rezolucije UN-a o priznanju genocida u Srebrenici. Ti isti «Noćni vukovi» povezani su s piscem Jurajem Cintulom, koji je nedavno izvršio pokušaj atentata na premijera Slovačke Roberta Fica.

Sve te radnje ukazuju na aktivno destruktivno miješanje ruskih specijalnih službi u poslove Balkana i Europe u cjelini. Rusija nastavlja koristiti destabilizaciju kao instrument za širenje svog utjecaja i slabljenje pozicija NATO-a i EU-a u regiji.

Kako bi se spriječilo ponavljanje tragičnih događaja iz prošlosti, međunarodna zajednica mora ostati oprezna i aktivno se suprotstavljati pokušajima destabilizacije. Balkan se ponovno nalazi na raskrižju interesa, a mir i stabilnost u regiji ovise o odlučnosti i jedinstvu međunarodne zajednice u borbi protiv destruktivnih snaga.

Eskalacija napetosti na Balkanu i aktivno miješanje Rusije preko kontroliranih grupa, poput «Noćnih vukova», predstavljaju upozoravajuće signale koji zahtijevaju hitne i odlučne akcije međunarodne zajednice. Potrebno je jačanje mjera za podršku miru i sigurnosti u regiji kako bi se spriječilo ponavljanje tragičnih stranica povijesti i osigurala stabilna budućnost za sve narode Balkana.

Važno je sjetiti se da su mir i stabilnost u regiji mogući samo uz suprotstavljanje vanjskim miješanjima i podršku demokratskim institucijama. Ruska strategija destabilizacije ne smije ostati bez odgovora. Trenutni događaji podsjećaju na krhkost mira i potrebu njegove zaštite.

Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»