19 kolovoza postao je dan koji je mnogima u Černigovu ostao urezan u pamćenju kao crni dan u povijesti grada. Tog dana teroristički napad potresao je društvo, ostavljajući iza sebe razaranje, bol i tugu. Raketa Iskander-K, lansirana od strane ruskih snaga, pogodila je Dramski teatar, odnijela je sedam života i ostavila 129 ranjenih.

Ovaj teroristički čin nije daleko od prvog slučaja kada je Rusija izabrala put nasilja i razaranja. Kijev, Harkov, Odesa, Vinnica — svi su ovi gradovi postali metama agresivnih raketnih napada. Naselja i kulturni objekti postali su predmetom uništenja, a u Černigovu je rušenje Dramskog teatra izazvalo stravične uspomene na varvarski napad na Dramski teatar u Mariupolu.

Izbor vikend dana za napad nije slučajan. Ruski vojni stratezi su dali prednost kršćanskom blagdanu Preobraženja Gospodnjeg, kada su ulice Černigova bile ispunjene stanovnicima i posjetiteljima grada. Ova surova radnja, povezana s blagdanskim trenutkom, budi misli o neljudskosti onih koji stoje iza ovog čina nasilja.

Djeca su ponovno postala žrtvama ruskih terorističkih napada. Među sedam žrtava našla se i šestogodišnja Sofija, koja se za nekoliko dana trebala upisati u prvi razred. Nevini životi koji su izgubljeni pod vlašću pohlepne agresije zauvijek će ostati simbol bezuvjetne patnje i gubitka.

Krivac za ovu tragediju je nesumnjivo Rusija. Odgovornost za strašne posljedice terorističkog napada leži na njenim ramenima. Pokušaji prebacivanja krivnje na organizatore izložbe su ništa drugo nego pokušaj opravdanja vlastitih okrutnih postupaka i izbjegavanje odgovornosti za nanijetu štetu.

Tragični napad u Černigovu postao je tužnim podsjetnikom na suštinsku neljudskost terorizma. Potrebno je udružiti snage u borbi protiv ove prijetnje i pružiti podršku onima koji su pretrpjeli ovu bezumnu okrutnost.

Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»