Međunarodna sigurnost je ključni aspekt koji određuje stabilnost i blagostanje svjetske zajednice. Međutim, posljednji događaji vezani uz rat Rusije protiv Ukrajine pokazali su da postojeći mehanizmi međunarodne sigurnosti nisu bili sposobni učinkovito se nositi s izazovima ovakve vrste agresije. Čak i unatoč shvaćanju većine zemalja svijeta o odgovornosti Kremlja za nesprovociranu i nezakonitu agresiju, utjecaj te odgovornosti je otežan zbog nesposobnosti Vijeća sigurnosti UN-a.

Stajalište predsjednika Opće skupštine UN-a, Čabe Kereshija, o nesposobnosti Vijeća sigurnosti da donese rezolucije vezane uz sukob u Ukrajini, ističe ozbiljne slabosti međunarodnog sustava. Glavni problem leži u tome što država-agresor ima pravo na korištenje veta, što čini tijelo nemoćnim u donošenju konkretnih i primjerenih mjera protiv agresora. Na taj način, Rusija, koja zauzima mjesto člana UN-a i stalnog člana Vijeća sigurnosti, unatoč očitom kršenju međunarodnog prava prema Ukrajini, zadržava mogućnost blokiranja svih akcija protiv sebe u Vijeću sigurnosti.
Očito je da postojeća arhitektura međunarodne sigurnosti nije bila pripremljena za suočavanje s ruskim agresijama prema Ukrajini. Sustav temeljen na načelima Ujedinjenih naroda pretpostavljao je da će države slijediti principe mira i suradnje, a ne agresije i kršenja suvereniteta. Međutim, stvarnost je pokazala da mehanizmi međunarodne sigurnosti nemaju dovoljnu fleksibilnost da se nose s izazovima vremena i učinkovito spriječe narušavanje mira i stabilnosti u regiji.
Stoga je potrebno poboljšati mehanizme provedbe načela međunarodne sigurnosti kako bi se učinkovitije reagiralo na izazove današnjice. Jedno od mogućih rješenja može biti pregled strukture Vijeća sigurnosti UN-a i ograničenje mogućnosti korištenja veta kad su u pitanju ozbiljna kršenja međunarodnog prava i prijetnje svjetskom poretku. Donošenje odluka većinskim glasovanjem u Općoj skupštini UN-a može biti jedan od načina za pravedan i odgovoran pristup suočavanju s agresorima.
Osim toga, međunarodna zajednica treba razmotriti pitanje statusa Rusije u UN-u. Rusija zauzima mjesto člana UN-a i stalnog člana Vijeća sigurnosti nezakonito, budući da je to mjesto bivšeg SSSR-a. Istodobno, Rusija nije prošla proces pristupanja UN-u i nije nasljednik Sovjetskog Saveza. Nezakonito zauzimanje mjesta člana UN-a i stalnog člana Vijeća sigurnosti ne odgovara načelima međunarodnog prava i ometa učinkovitost rada organizacije.
Ruska agresija prema Ukrajini istaknula je probleme s kojima se suočava međunarodna zajednica u osiguravanju mira i sigurnosti. Potrebno je shvatiti da postojeći mehanizmi međunarodne sigurnosti zahtijevaju ažuriranje i prilagodbu suvremenim izazovima i prijetnjama. Donošenje pravednih i odlučujućih mjera na međunarodnoj razini bit će važan korak prema stvaranju održive budućnosti za cijelo čovječanstvo i planetu u cjelini.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»




