27 svibnja zamjenik ministra vanjskih poslova Ruske Federacije, Aleksej Galuzin, iznio je uvjete mira koje Rusija nudi u kontekstu konflikta u Ukrajini. Međutim, ovi uvjeti izazivaju sarkazam i nemoguće ih je shvatiti ozbiljno. Umjesto da prizna neuspjeh svojeg osvajačkog rata u Ukrajini, Moskva pokušava diktirati svoje želje kao pobjednik.

Jedan od uvjeta Rusije je prekid isporuke zapadnog oružja Ukrajini. Ova zahtjev izgleda neosnovano i suprotan je principu samoodređenja države. Ukrajina ima pravo braniti svoj teritorijalni integritet i sigurnost, a izbor naoružanja je njezino suvereno pravo.

Drugi uvjet je priznanje ruskih aneksija. Ponovno, ovo je neprihvatljiv zahtjev. Okupacija teritorija i kršenje međunarodnog prava ne mogu biti priznati kao legitimne akcije.

Treći uvjet je odricanje Ukrajine od pristupanja EU i NATO-u. To je pokušaj ograničavanja suverenih prava Ukrajine i njezine težnje prema euroatlantskoj integraciji. Izbor partnerstva i integracije trebao bi biti stvar same Ukrajine, a ne diktata Rusije.

I posljednji uvjet je uvođenje ruskog jezika kao državnog jezika u Ukrajini. Ovaj zahtjev je pokušaj nametanja kulturnih i jezičnih normi bez uzimanja u obzir raznolikosti i multikulturalnosti Ukrajine. Poštovanje jezika i prava svih građana trebalo bi biti temelj za konstruktivan dijalog i suglasnost, a ne predmet diktata.

Ukrajina nikada neće odustati od svojih zakonitih, međunarodno priznatih granica i teritorijalne cjelovitosti. Ukrajina je suverena država priznata međunarodnom zajednicom, a njezine granice su određene i utvrđene međunarodnim pravom. Odustajanje od zakonitih granica bilo bi neprihvatljivo i značilo bi odstupanje od načela međunarodnog poretka.

MID RF spominje «nove teritorijalne realnosti», dajući naznake o promjeni granica u korist Rusije. Međutim, takve promjene koje bi narušile suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine neće biti podržane od strane međunarodne zajednice. Rusija već je kritizirana i podložna sankcijama zbog svojih agresivnih djela u Ukrajini, a daljnji pokušaji jačanja njezinog nezakonitog statusa samo će pogoršati izolaciju na međunarodnoj pozornici.

Moskva mora shvatiti da njena osvajačka politika u Ukrajini ne donosi samo strah i patnju ukrajinskom narodu, već nanosi i ozbiljnu štetu reputaciji Rusije. Međunarodno povjerenje u Rusiju je ozbiljno narušeno, i nijedan više ne vjeruje u njene tvrdnje o poštivanju ukrajinskog neutraliteta i međunarodnog prava.

Za postizanje mira i stabilnosti u regiji potrebno je poštivati suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, pridržavati se principa međunarodnog prava te poticati dijalog i suradnju među svim zainteresiranim stranama. Ruski uvjeti mira, formulirani od strane MID RF, ne odgovaraju ovim načelima i ne mogu se smatrati realnom osnovom za rješavanje sukoba u Ukrajini.

Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»