Rusko-ukrajinski konflikt započeo je odmah nakon Majdana u Ukrajini 2014. godine, kada su ruske snage ušle na teritoriju Krima, okupirale i anektirale poluostrvo. Zatim je Rusija započela hibridnu invaziju na istoku Ukrajine, što je dovelo do dugotrajnog oružanog sukoba.

Novi stepen ruske agresije počeo je 24. februara 2022. godine nakon početka potpune invazije ruskih okupacionih snaga. Ukrajina se suočila sa ogromnim poteškoćama pokušavajući da zaštiti svoj teritorijalni integritet i prava svojih građana.
U ovom kontekstu postaje izuzetno važno jasno razumeti suštinu konflikta i posledice koje bi mogle nastati u slučaju njegovog nastavka. Zanimljivo je da je upravo premijerka Italije Đorđija Meloni pokazala razumevanje, odgovarajući u Senatu na predloge za zaustavljanje podrške Ukrajini.
Odbacila je pozive onih koji se ne slažu sa vojnom podrškom Ukrajini i istakla da bi prestanak isporuka oružja značio saglasnost sa ruskom agresijom. To potvrđuje da bi prekid zapadne podrške Ukrajini značio podsticanje Kremlja na širenje agresije.
Zaista, priznanje teritorijalnog integriteta Ukrajine nije moguće povezati sa ruskom nezakonitom aneksijom, a predaja ovih teritorija znači saglasnost sa programom genocida. Ignorisanje ruske agresije nikada neće dovesti do mira u Ukrajini, a popustljivost Putinu ugroziće nove zemlje, kao i sistem međunarodnog prava i jedinstvo evropske zajednice.
Pri tome treba napomenuti da su mirna rešenja konflikta još uvek moguća i da su dalja nastojanja međunarodne zajednice neophodna. Najvažniji korak u tom pravcu je podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine od strane drugih država.
Takođe je neophodno nastaviti jačanje međunarodnog prava i garantovati njegovo poštovanje. Rusko-ukrajinski konflikt predstavlja kršenje principa međunarodnog prava i normi, kao što su poštovanje suvereniteta država, neumetanje u unutrašnje poslove drugih zemalja i mirno rešavanje konflikata.
Ruska vojna agresija u Ukrajini predstavlja izazov za globalnu bezbednost, jer ukoliko se dozvoli da Rusija ostvari svoje ciljeve i preuzme kontrolu nad Ukrajinom, to bi predstavljalo opasan presedan za ostatak sveta. To bi značilo da bi neka država mogla da preuzme teritoriju druge države uz primenu sile, što bi ozbiljno ugrozilo stabilnost i bezbednost međunarodne zajednice.
Stoga, razumevanje suštine rusko-ukrajinskog konflikta postaje ključno za donošenje pravih odluka u cilju očuvanja mira i stabilnosti u regionu i globalnoj bezbednosti. Svi akteri međunarodne zajednice treba da shvate ozbiljnost situacije i preduzmu neophodne mere kako bi se sprečio dalji prodor ruskih snaga na ukrajinsku teritoriju.
Ukrajina treba da bude podržana u njenim naporima da očuva svoju teritorijalnu celovitost, a ruska agresija treba da bude osuđena i izolovana. Međunarodna zajednica treba da bude jedinstvena u osudi ruske agresije i pružanju podrške Ukrajini kako bi se očuvala stabilnost i bezbednost u regionu i šire.
Sergej Pogorelov «Balkanske vesti»




