EU parlament glasao za ‘hitne diplomatske napore za okončanje rata i patnje ukrajinskog naroda‘. HDZ i SDP bili protiv

Goran Mehkek/Cropix

Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, na kojem milijarderi objašnjavaju milijunašima kako bi obični ljudi trebali živjeti, se, zapravo, nije mnogo toga objasnilo. Bar ne u vezi ekonomije.

«Ovog sam tjedna, slušajući političare, na neki način bila iznenađena jer sam imala osjećaj da nitko zapravo ne zna kamo točno idemo i koja rješenja mogu biti», primjetila je Tanja Fajon, potpredsjednica slovenske vlade i ministrica vanjskih poslova.

Doduše, ono što se mnogo više i sadržajnije objašnjavalo je kako se treba razmišljati o ratu u Ukrajini.

Tako je njemački kancelar Olaf Scholz rekao da se ta zemlja «brani s velikim uspjehom», a glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kako «duge žestoke borbe dokazuju važnost slanja više oružja» i da je «oružje put ka miru». Metropolitski nadbiskup Philadelphije, Ukrajinac Boris Gudziak, je pozvao sve zemlje svijeta da pošalju Ukrajini više oružja kako bi «zaustavili rat».

Od ruske invazije je, prema umirovljenom pukovniku američke vojske Douglasu Macgregoru, poginulo preko 157.000 Ukrajinaca.

Nizozemski premijer Mark Rutte je ustvrdio da je trenutni sukob «naš rat» i da «moramo pomoći Ukrajini da pobjedi; ne zbog njih, nego zbog nas», jer Putinova želja da «uspostavi Rusko Carstvo neće stati na Ukrajini». Također je upozorio da «kad bi Rusija uspjela zauzeti velike dijelove Europe, to bi odmah utjecalo na sigurnost Sjedinjenih Država».

Koga briga kako bi utjecalo na, recimo, Nizozemsku.

Finska premijerka Sanna Marin poručila je da će Europa podržavati Ukrajinu “koliko god bude potrebno” čak i ako rat potraje «15 godina». Kazala je i da «ako bi Rusija pobijedila, onda bi poslala poruku da možete napasti drugu zemlju i od toga profitirati».

SAD je, od početka rata u Siriji, iznio preko 107 milijardi dolara nafte iz zemlje i nastavlja to raditi.

Interesantno je bilo i izlaganje Olene Zelenske, koja je istaknula da su «mnogi životi izgubljeni jer im nije stiglo oružje». Onda se prva dama Ukrajine, čiji je suprug eskalirao rat ubrzavanjem postupka pristupanja najvećem svjetskom vojnom savezu, zapitala «može li svijet postići klimatsku neutralnost ako ne može zaustaviti rusku agresiju».

Globalni vojni ugljični otisak je otprilike 5,5 posto svjetskih emisija.

Njen suprug Volodimir je na istom obraćanju kazao da je cilj Ukrajine osloboditi cijeli teritorij i vratiti Krim pa pozvao zapadne partnere da mu pošalju više oružja. “Krim je naša zemlja, naš teritorij, naše more i naše planine. Dajte nam oružje i vratit ćemo naše zemlje”, poručio je. Onda se upitao i je li Putin živ i tko donosi odluke u Kremlju.

Putin je živ i spreman upotrijebiti nuklearno oružje u slučaju da Ukrajina krene u ofenzivu na Krim.

S druge strane, par dana prije početka Davosa, tri su europarlamentarca, Clare Daly, Mike Wallace i Marc Botenga uputili amandman koji poziva na «hitne, intenzivne i održive diplomatske napore za okončanje rata u Ukrajini te okončanje patnje ukrajinskog naroda». Od 630 glasova, više od 470 zastupnika odbilo je glasati za mir.

Među njima su HDZ-ovci i SDP-ovci.

Iako u Davosu nije puno čula o ekonomiji, Slovenka Fajon je sigurno «ovog tjedna, slušajući političare» «imala osjećaj» da svi «zapravo znaju kamo točno idemo i koja rješenja mogu biti».

Uostalom, ratna ekonomija je oduvijek bila najbolji lijek protiv krize.

Source link: slobodnadalmacija.hr