Stručnjak za ustavno pravo Mirko Đuković kaže da Đukanovićev slučaj nije uporediv s Vujanovićevim, i da stoga “pogrešna odluka Ustavnog suda” ne treba da bude primijenjena
Prvi put za predsjednika izabran 1998: Đukanović, Foto: Luka Zekovic
Dio pravnika tvrdi da bi u situaciji treće kandidature Mila Đukanovića za predsjednika trebalo primijeniti presudu Ustavnog suda (US) kojom je Filipu Vujanoviću ona potvrđena, dok pojedine njihove kolege ocjenjuju da je ta odluka pogrešna i da ovi slučajevi ne mogu biti uporedivi.
Iako je Ustavom propisano da isto lice može biti šef države najviše dva puta, Demokratska partija socijalista (DPS) kandidovala je Vujanovića početkom 2013. godine treći put, da bi sud nedugo potom odbio žalbu Socijaldemokratske partije (SDP). Taj sud je zaključio da Vujanović ima pravo na novi mandat jer je prvi put na predsjedničku funkciju izabran kad je Crna Gora bila u zajednici sa Srbijom.
Doktorand na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču i istraživač na Univerzitet u Bolonji Mirko Đuković, navodi da je državni kontinuitet Crne Gore postojao i prije referenduma o nezavisnosti, i da je zato Vujanovićev mandat od 2003. do 2008. bio njegov prvi.
Za “Vijesti” objašnjava da je Skupština 2002. usvojila odluku kojom je, kako je rekao, izvršena suspenzija odredbi o promjeni Ustava iz 1992, i da je time napravljena osnova za preuređenje državnog uređenja i odnosa Srbije i Crne Gore. Podsjeća da su Beogradskim sporazumom i Ustavnom poveljom dvije republike postale države sa jednakim statusom u novom konfederalnom obliku, što, kaže, znači da je Crna Gora konstituisana kao država i prije 2006.
Source link: www.vijesti.me
