Crnogorski nacionalizam otišao toliko desno da katkad koketira sa fašističkim i kulturšovinističkim idejama. Srpski je većih gabarita i duže tradicije, ali i širih, prekograničnih ambicija

Tempirana bomba u temeljima države

Crnogorski nacionalizam u ekspanziji (ilustracija): Sa protesta takozvanog Patriotsko-komitskog saveza, Foto: Boris Pejović

Crna Gora godinama živi svoj državni život između dva etnopolitička ekstrema. Jedan nacionalistički ekstrem — srpski, sebe jasno prepoznaje kao takav, zbog nesumnjivo većih gabarita i duže tradicije, ali i zbog mnogo širih (prekograničnih) ambicija.

Crnogorski nacionalizam i crnogorski nacionalisti sebe ne prepoznaju na taj način, vjerujući da su jedini kriterijumi za postojanje nacionalizma: ekspanzionistička politika prema susjedima, ratni zločini, masovne grobnice…

Ukoliko čak i primijete obrise crnogorskog nacionalizma, oni ga doživljavaju kao odbrambeni i pravdaju time da ne predstavlja opasnost po bilo koju državu u okruženju. Ono što izgleda ne dolazi do mozga, a najčešće zbog toga jer je zapelo u džepu, jeste činjenica da taj i takav nacionalizam predstavlja tempiranu bombu u temeljima države Crne Gore, prije svega u kontekstu izgradnje njene građanske suštine. Upoređujući crnogorski s drugim prepoznatljivim nacionalizmima u regionu, sociolog Bojan Baća ga je okarakterisao i kao «asimptomatski nacionalizam»: nacionalizam koji proizvodi sve političke posljedice kao drugi nacionalizmi, iako nema sve njihove vidljive osobine.

Analizom ideja i izjava javnih nosilaca crnogorskog nacionalističkog narativa lako je uočljivo da je crnogorski nacionalizam, nažalost, napustio svoje defanzivne pozicije, na kojima se nalazio tokom devedesetih godina prošlog vijeka, s ciljem da se odupre navali velikosrpskog nacionalizma i militarizma, i u međuvremenu otišao toliko desno da katkad koketira sa fašističkim i kultur-šovinističkim idejama. Da se taj obrt nije desio tek u posljednjih nekoliko godina, već da su i ranije postojale ozbiljne naznake kretanja u tom smjeru, autor ove analize je pisao još 2012.

Source link: www.vijesti.me