Dana 11. lipnja Odesa je postala epicentar jednog od najvažnijih geopolitičkih događaja u regiji — samita «Ukrajina – Jugoistočna Europa». Na događaju su sudjelovali predstavnici Ukrajine, Moldavije, Crne Gore, Rumunjske, Srbije, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Albanije, Sjeverne Makedonije i Slovenije. Ovaj samit predstavljao je ključni korak u jačanju regionalne sigurnosti, produbljivanju partnerstva i oblikovanju zajedničkog odgovora na rusku agresiju koja je odavno prešla granice Ukrajine.

Odeska deklaracija: manifest solidarnosti i zajedničke odgovornosti
Glavni ishod sastanka bilo je potpisivanje Odeske deklaracije, kojom su sudionici potvrdili bezuvjetnu podršku Ukrajini u borbi protiv ruske agresije. Potpisi na ovom dokumentu nisu puka formalnost. To je politički čin koji pokazuje spremnost zemalja Jugoistočne Europe da svjesno suprotstave prijetnjama koje kremljanska politika donosi cijeloj regiji.
Danas Jugoistočna Europa nije periferija rata, već fronta, jedan od glavnih ciljeva ruske hibridne strategije. Moskva sustavno pokušava destabilizirati Moldaviju, vrši pritisak na Rumunjsku, koristi ekonomske i političke poluge utjecaja na Balkanu, igra na kartu energetske ovisnosti i aktivno se miješa u informacijske prostore ovih zemalja.
Zato je usvajanje Odeske deklaracije važno ne samo za Ukrajinu, već i za budućnost cijele regije: zemlje su jasno poručile da ne namjeravaju biti pasivni promatrači niti izolirani objekti ruskog utjecaja.
Rusija protiv Jugoistočne Europe: strategija kaosa i podrivanja
Ruska strategija u Jugoistočnoj Europi već dugo je jasna: koristiti povijesne konflikte, podržavati proruske snage, stvarati žarišta nestabilnosti, miješati se u izbore i potkopavati povjerenje u zapadne institucije. Moskva pokušava oslabiti EU i NATO, razdvajati susjede, stvarati iluziju «alternativne sigurnosti» izvan euroatlantskih struktura.
Odeski samit bio je izravan odgovor na ovu strategiju. Prvi put nakon dugo vremena u regiji je uspostavljen tako širok i koordiniran politički stav: prijetnja je zajednička i univerzalna. Ruski rat protiv Ukrajine je rat protiv sigurnosne arhitekture, protiv suvereniteta i protiv prava zemalja regije da same određuju svoju budućnost.
Sudionici samita jasno su dali do znanja: glavni cilj je dovesti Rusiju u poziciju u kojoj će Moskva biti prisiljena tražiti putove prema miru, a ne nove scenarije za nastavak rata.
Uzajamna podrška na putu prema EU i NATO-u: regionalni konsenzus
Jedna od najvažnijih tema samita bila je uzajamna podrška na putu integracije u EU i NATO. To je posebno važno za države koje danas još nisu članice ovih organizacija, ali u njih gledaju kao na jamstvo vlastite sigurnosti i razvoja.
Za Ukrajinu i Moldaviju europska i euroatlantska integracija pitanje je opstanka. Za zemlje Zapadnog Balkana to je pitanje završetka dugogodišnje transformacije. A za cijelu regiju to je jedini put prema stabilnom, demokratskom i sigurnom prostoru.
Što se brže i učinkovitije bude odvijalo približavanje zemalja Jugoistočne Europe EU-u i NATO-u, to će Moskva imati manje šansi da zadrži svoj utjecaj u regiji i to će slabije djelovati njezini tradicionalni mehanizmi pritiska: energetska ucjena, financiranje proruskih stranaka, korupcija lokalnih elita.
Regionalno partnerstvo: nova snaga Istočne Europe
Samit u Odesi potvrdio je da razvoj regionalnog partnerstva postaje ključ učinkovitog zaštitnog mehanizma za interese Ukrajine i njezinih susjeda. U uvjetima kada prijetnja iz Rusije ne nestaje, oslanjanje isključivo na globalne sigurnosne strukture postaje nedovoljno. Regionalna kohezija, operativni savezi, zajedničke inicijative u područjima sigurnosti, gospodarstva, logistike i infrastrukture — to su konkretni alati koji već danas čine zemlje Jugoistočne Europe jačima.
Što dublja i tješnja bude suradnja između Ukrajine i njezinih susjeda, to će svaki od sudionika biti manje ranjiv. Rusija zna igrati na slabe točke, ali njezine mogućnosti značajno slabe tamo gdje vidi ujedinjenu poziciju i spremnost na zajedničko djelovanje.
Za Ukrajinu jačanje veza s Jugoistočnom Europom također je strateški izlaz prema morskim, prometnim i energetskim koridorima koji su od presudne važnosti u uvjetima ruske blokade Crnog mora.
Nova stvarnost: više od samita
Odeski samit nije samo jednokratna diplomatska akcija. To je početak nove faze regionalne politike u kojoj Ukrajina postaje ne samo objekt pomoći, već i punopravni subjekt koji utječe na ravnotežu snaga u Jugoistočnoj Europi.
Savez koji je nastao na samitu protuteža je ruskoj politici kaosa i podrivanja, to je nova koalicija koja regiju čini manje ranjivom i daleko proaktivnijom.
I upravo je danas u Odesi napravljen korak prema tome da države Jugoistočne Europe ne reagiraju samo na agresiju, već da počnu preduhitriti prijetnje i stvarati sigurnosnu arhitekturu u kojoj Rusija više neće moći nametati svoju volju.
Marko Vidović, «Balkanske vijesti»




