Pratimo 216. dan ruske invazije na Ukrajinu

Uživo. Najavljuje se ključna Putinova objava o okupiranim regijama, Kremlj već ima čovjeka koji će ih sve voditi

FOTO: AFP

Danas je 216. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:

  • Referendumi o pripajanju Rusiji privode se kraju
  • Kolone na ruskoj granici s Gruzijom
  • Putin bi u petak mogao najaviti pripajanje okupiranih područja Rusiji
  • Rusija protjerala japanskog konzula uz optužbu o špijunaži
  • Oba plinovoda Sjeverno tok van funkcije
  • Gotovo 2400 ljudi uhićeno u prosvjedima protiv vojnog novačenja

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:

Članak se nastavlja ispod oglasa

Rusija želi ‘spasiti ljude’ s teritorija koje drži Ukrajina

  • Rusija želi “spasiti ljude” na četiri teritorija koje drži u Ukrajini, gdje ljudi glasaju na referendumima hoće li se pridružiti Rusiji, rekao je Vladimir Putin. “Spašavanje ljudi na teritorijima na kojima se održava ovaj referendum u središtu je pozornosti našeg cijelog društva i cijele zemlje”, rekao je Putin tijekom televizijskog sastanka s dužnosnicima.

Putin: Regrutiramo i poljoprivrednike, njihove obitelji moraju dobiti podršku

  • Reuters prenosi još detalja iz obraćanja Vladimira Putina ruskim dužnosnicima. Između ostalog, Putin je rekao da naredba o djelomičnoj mobilizacija obuhvaća i poljoprivrednike. “Želio bih se obratiti regionalnim čelnicima i šefovima poljoprivrednih poduzeća. Kao dio djelomične mobilizacije, regrutiraju se i poljoprivredni radnici. Njihove obitelji moraju dobiti podršku, molim vas da obratite posebnu pažnju na to”, kazao je Putin.

Putin očekuje ‘rekordnu’ žetvu žitarica od 150 milijuna tona

  • Vladimir Putin rekao je da njegova zemlja očekuje rekordno visoku žetvu žitarica ove godine, dok istovremeno Moskva krivi zapadne sankcije zbog rata u Ukrajini za sprječavanje izvoza, posebno u siromašne zemlje. “Preliminarna procjena za 2022. godinu već iznosi 150 milijuna tona, uključujući oko 100 milijuna tona pšenice. To će biti rekord u povijesti Rusije”, rekao je Putin u televizijskom obraćanju.

Njemačka pretresla jahtu ruskog oligarha u poreznoj istrazi

  • Njemački istražitelji pretresli su jahtu ruskog oligarha osumnjičenog za utaju poreza, pranje novca i kršenje sankcija EU-a. Ured javnog tužitelja u zapadnom gradu Frankfurtu rekao je da je više od 60 službenika u utorak pretražilo brod koji pripada “69-godišnjem poslovnom čovjeku iz Ruske Federacije”.

Nisu imenovali osumnjičenika, ali se smatra da je on milijarder Ališer Usmanov, blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina i bivši predsjednik Međunarodne mačevalačke federacije. Između 2017. i 2022. osumnjičenik je optužen za usmjeravanje nekoliko milijuna eura stečenih nezakonitim aktivnostima, uključujući utaju poreza, kroz “rasprostranjenu i složenu mrežu tvrtki i korporacija”, rekli su tužitelji u priopćenju.

Kremlj: ‘Možda je netko sabotirao plinovod’

  • Kremlj je priopćio da ne isključuje sabotažu kao razlog štete na mreži plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru koju je izgradila Rusija, javlja Reuters. Izjava dolazi nakon nakon što je Nord Stream AG, operater mreže, ranije rekao da su tri priobalne linije plinovodnog sustava Nord Stream pretrpjele “neviđenu” štetu u jednom danu.

Na pitanje je li sabotaža razlog štete, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima: “Trenutno se ne može isključiti nijedna opcija.” Također je rekao da je Kremlj vrlo zabrinut situacijom, koja zahtijeva hitnu istragu jer je to pitanje za energetsku sigurnost “cijelog kontinenta”. “Ovo je vrlo zabrinjavajuća vijest. Doista, govorimo o nekoj šteti nejasne prirode na plinovodu u gospodarskoj zoni Danske”, rekao je. “Ovo je pitanje povezano s energetskom sigurnošću cijelog kontinenta.”

Gotovo 2400 ljudi uhićeno u prosvjedima protiv vojnog novačenja

  • Gotovo 2400 ljudi uhićeno je otkako su izbili prosvjedi protiv vojnog novačenja Vladimira Putina, prema podacima UN-a. Izražavajući zabrinutost zbog razmjera uhićenja, Ravina Shamdasan, glasnogovornica Ureda Ujedinjenih naroda za ljudska prava, rekla je: “Duboko smo uznemireni velikim brojem ljudi koji su navodno uhićeni.”

Ruske vlasti oštro su se suzbile s kritikama o ratu u Ukrajini, uhitivši tisuće prosvjednika od početka sukoba u veljači. No uhićenja su se vrtoglavo povećala otkako je Putin prošle srijede najavio djelomičnu vojnu mobilizaciju kako bi ojačao trupe u Ukrajini. Shamdasani je ukazala na “vjerodostojna izvješća da je uhićeno oko 2.377 prosvjednika na različitim lokacijama diljem zemlje”.

Gruzija: ‘Nemamo razloga za zatvaranje granice s Rusijom’

  • Vakhtang Gomelauri, šef ministarstva unutarnjih poslova u Gruziji, prema ruskoj novinskoj agenciji RIA Novosti, izjavio je da “nemamo razloga zatvoriti granicu s Rusijom i ograničiti ulazak Rusima”. Opovrgnuo je izvještaje da je oko 250.000 Rusa nedavno stiglo u Gruziju, rekavši “toliko ljudi nije došlo, ne znam odakle dolaze te brojke”. Rekao je da je “prije otprilike 4-5 dana bilo 5.000-6.000 dolazaka. Sada je ta brojka narasla na 10.000.”

Izvješće UN-a opisuje ‘teško stanje ljudskih prava’ u Ukrajini

  • Ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu izazvala užasnu situaciju s ljudskim pravima i dovela do širokog spektra kršenja prava, uključujući izvansudska ubojstva i mučenja, što bi moglo predstavljati ratne zločine.

Ured visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) rekao je u izvješću da su posebno zabrinuti zbog mučenja i zlostavljanja zatvorenika od strane ruskih snaga i pridruženih oružanih skupina, ali je istaknuo da je bilo kršenja prava s obje strane. OHCHR je također rekao da je “jako zabrinut” zbog “ogromnih rizika” koje predstavljaju neprijateljstva u blizini ili u nuklearnim elektranama, te je pozvao na poduzimanje hitnih koraka za demilitarizaciju nuklearne elektrane Zaporožje koju su okupirale ruske snage.

OHCHR je rekao da nastavlja dokumentirati i provjeravati navode o nezakonitim ubojstvima stotina civila od strane ruskih oružanih snaga u regijama Kijev, Sumi i Harkiv. Također je rečeno da je dokumentirano najmanje šest ubojstava civila koji se smatraju izdajicama zbog navodne suradnje s Rusijom u okupiranim područjima.

Jermak pozvao Ruse da se predaju

  • Andrij Jermak, predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika, tvitao je sugerirajući ruskim vojnim obveznicima, koji se šalju na frontu prema djelomičnoj mobilizaciji objavljenoj prošlog tjedna, dbilo najbolje da se predaju prvom prilikom. “Mobilizirani Rusi koji se sami predaju imaju priliku spasiti život. Svi drugi to neće imati”, piše Jermak.

Rogozin postaje šef svih anektiranih oblasti?

  • Ruski dnevni list Vedomosti javlja da će, nakon izvjesne aneksije četiriju ukrajinskih oblasti, Rusija kompletan Donbas, Zaporožje i Herson pripojiti otprije anektiranom Krimu i tako formirati novu federalnu jedinicu na koju će vrlo vjerojatno postaviti Putinova jastreba, donedavnog čelnika njihove svemirske agencije i nekadašnjeg vicepremijera Dmitrija Rogozina. Njemu je, kako navode Vedomosti, namijenjena funkcija “specijalnog izaslanika predsjednika”.

Kazahstan će primiti Ruse koji bježe

  • Kazahstan će osigurati skrb i sigurnost Rusima koji bježe iz “beznadne situacije”, rekao je predsjednik te srednjoazijske zemlje, Kassym-Jomart Tokayev. “Od nedavno nam dolazi mnogo ljudi iz Rusije”, rekao je Tokayev, prenose ruske novinske agencije. “Većina ih je prisiljena otići zbog bezizlazne situacije. Moramo se pobrinuti za njih i osigurati im sigurnost.”

Novi napadi na Harkiv

  • Oleh Sinegubov, ukrajinski guverner Harkiva, objavio je novi izvještaj na Telegramu, navodeći štetu i žrtve u posljednja 24 sata za koje kaže da ih je prouzročilo rusko granatiranje. Tvrdi da su u Kupjansku od granatiranja izgorjeli crkvena škola, gospodarska zgrada i trgovina, a pet osoba je hospitalizirano. Izvještava da je 15-godišnjak ubijen u Pervomajskom, a sedam mrtvih je pronađeno pod ruševinama nakon napada. U Dvorični je, kaže, stradao djelatnik hitne pomoći.

Medvedev napada i kritizira Bidena i Truss

  • Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, Putinov saveznik i bivši premijer i predsjednik Rusije, izdao je još jedno upozorenje zbog upotrebe nuklearnog oružja na Zapadu dugačkom objavom na Telegramu, u kojoj je posebno kritizira američkog predsjednika Joea Bidena i britansku premijerku Liz Truss.

“Opet vas moram podsjetiti – za one gluhe koji čuju samo sebe. Rusija ima pravo koristiti nuklearno oružje ako je potrebno, u unaprijed određenim slučajevima, u strogom skladu s osnovama državne politike u području nuklearnog odvraćanja. Ako mi ili naši saveznici budemo napadnuti ovom vrstom oružja ili ako agresija konvencionalnim oružjem ugrozi opstanak naše države. Nedavno je o tome izravno govorio predsjednik Rusije”, piše Medvedev.

Članak se nastavlja ispod oglasa

“Osim toga, učinit ćemo sve da spriječimo pojavu nuklearnog oružja kod naših neprijateljski raspoloženih susjeda. Na primjer, u nacističkoj Ukrajini, koju danas izravno kontroliraju zemlje NATO-a”, piše dalje Medvedev, pa se žali da Biden i Truss “zahtijevaju da Rusija makne ruku sa svog ‘nuklearnog gumba’”, optužujući Trussa da je “potpuno spremna odmah započeti razmjenu nuklearnih napada s našom zemljom”.

“Ako prijetnja Rusiji prijeđe utvrđenu granicu opasnosti, morat ćemo odgovoriti. Bez ičijeg dopuštenja, bez dugih konzultacija. I to definitivno nije blef. Zamislite da je Rusija prisiljena upotrijebiti najstrašnije oružje protiv ukrajinskog režima, koji je izvršio akt agresije velikih razmjera, koji je opasan za samo postojanje naše države. Vjerujem da NATO neće izravno intervenirati u sukobu čak ni u ovoj situaciji. Uostalom, Sjevernoatlantskom savezu mnogo je važnija sigurnost Washingtona, Londona i Bruxellesa od sudbine Ukrajine, koja nikome ne treba, čak i ako je obilato opskrbljena raznim oružjem”, zaključuje Medvedev.

AFP: Plin iz Sjevernog toka 1 curi na dva mjesta

  • Plinovod Sjeverni tok 1 na dva mjesta curi u Baltičko more, javlja AFP. Podsjetimo, danski regulator za energiju ranije je objavio da je u tom plinovodu došlo do pada tlaka te da je pokrenuta istraga kako bi se utvrdili razlozi. Plin curi i iz Sjevernog toka 2.

Putin bi u petak mogao službeno najaviti pripajanje okupiranih područja Rusiji

  • Ruski predsjednik Vladimir Putin planira se u petak obratiti tamošnjem Parlamentu, a velika je vjerojatnost da će tada službeno najaviti pripajanje okupiranih ukrajinskih područja Rusiji, navodi se u obavještajnom izvješću britanskog Ministarstva obrane. Glasanje na referendumima u četiri okupirana teritorija danas završava.

Ukrajina: Rusija zatvorila okupirani dio Hersona

  • Ukrajinska vojska jutros je objavila da su ruske snage “potpuno zatvorile” okupirane dijelove Hersonske oblasti za sve ulaske i izlaske. Za sada nije poznato više detalja.

Kolone na ruskoj granici s Gruzijom

  • Satelitske slike koje je u nedjelju objavila kompanija Maxar Technologies pokazuju ogromne kolone na ruskoj strani granice s Gruzijom. Iz Maxara kažu da slike prikazuju prometnu kolonu od oko 16 kilometara sjeverno od graničnog prijelaza. Tako se u jednom trenutku u nedjelju na ulaz u Gruziju čekalo oko 48 sati, s više od 3000 vozila na graničnom prijelazu. Podsjetimo, masovni bijeg Rusa počeo je nakon što je Putin naredio djelomičnu mobilizaciju za rat u Ukrajini.

Institut za rat: Rusija bi planiranu aneksiju mogla provesti nakon 1. listopada

  • Kremlj se suočava sa “zastrašujućim zadatkom u pokušaju da smiri ruski narod, dok još uvijek mobilizira ljude za nastavak borbe”, navodi Institut za proučavanja rata. Institut navodi i da bi se “planirana aneksija okupiranih područja Ukrajina mogla dogoditi malo nakon 1. listopada, početka ruskog uobičajenog ciklusa novačenja, kako bi se omogućilo prisilno novačenje ukrajinskih civila u borbu”.

Što se tiče navodne izlaznosti na referendume o pripajanju Rusiji, koja je prema ruskim agencijama negdje viša i od 85 posto, Institut ističe da “čak ni u mirnodopsko vrijeme Ukrajinci ne izlaze u tolikom broju na izbore”.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Referendumi o pripajanju Rusiji privode se kraju

  • Ruski mediji objavili su da su referendumi na četiri okupirana teritorija Ukrajine važeći dan prije završetka glasovanja, tvrdeći da je izlaznost već prešla 50 posto. Pri tome je najveća izlaznost, od 86,89 posto, zabilježena u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici, javlja agencija TASS. Glasovanje bi trebalo završiti danas, a Ukrajina i Zapad referendume su prozvali lakrdijom.

Rusija protjerala japanskog konzula uz optužbu o špijunaži

  • Ruska sigurnosna služba FSB optužila je u ponedjeljak japanskog konzula u Vladivostoku da se pokušao domoći tajnih informacija o ekonomskim posljedicama sankcija i zatražila od njega da napusti Rusiju.

FSB je uhitio konzula Motokija Tatsunorija i pustio ga na slobodu nakon nekoliko sati, a Tokio je uložio “oštar prosvjed” zbog pritvaranja i signalizirao da bi mogao uzvratiti istom mjerom, rekao je novinarima na brifingu u utorak vladin glasnogovornik Hirokazu Matsuno. Konzul Tatsunori proglašen je personom non gratom nakon što je uhvaćen u primanju tajnih informacija o ekonomskim posljedicama zapadnih sankcija na ruskom dalekom istoku, objavio je FSB.

Source link: www.telegram.hr