Od 2020. godine, na prijedlog Vlade Andreja Plenkovića, Dan državnosti je ponovno vraćen na 30. svibnja.

PišeKatarina Škaro


                Hrvatska slavi Dan državnosti: Što se točno obilježava i zašto Milanović u tome ne sudjeluje

PišeHina prije 1 minute 35 preporuka PišeKatarina Škaro


                Hrvatska slavi Dan državnosti: Što se točno obilježava i zašto Milanović u tome ne sudjeluje

PišeHina prije 1 minute 35 preporuka


                Hrvatska slavi Dan državnosti: Što se točno obilježava i zašto Milanović u tome ne sudjeluje

FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Time je prekinut gotovo pola stoljeća dug komunistički sustav i započelo je novo poglavlje hrvatske povijesti. Taj se povijesni datum danas slavi kao državni blagdan – Dan državnosti.

Saborski saziv iz 1990. godine radio je tek nešto duže od dvije godine, no donio je povijesne odluke koje su otvorile put hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, omogućile raskid državno-pravnih sveza s bivšom državom, SFRJ. Odluke je donosio u turbulentnim, ratnim uvjetima, u međunarodnim okolnostima koje Hrvatskoj nisu osobito išle u prilog.

Maknite ovaj oglas

Naime, samo dva i pol mjeseca nakon konstituiranja Sabora, sredinom kolovoza 1990. godine, Hrvatska se suočila s oružanom pobunom dijela lokalnih Srba, poznatom kao balvan revolucija. Ta je pobuna u 1991. godini prerasla u ratnu agresiju potpomognutu Jugoslavenskom armijom.

Svečano ozračje

Sve to teško je bilo naslutiti tog slavljeničkog, 30. svibnja 1990. godine kada su oči hrvatske javnosti bile usmjerene na Markov trg, gdje su se na prvom zasjedanju višestranačkog Sabora, okupili novoizabrani zastupnici.

„Bio je to doista velik događaj: vlast u Republici Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici“, zapisao je povjesničar Ivo Perić u svojoj knjizi o Hrvatskom državnom saboru.

Zabilježio je i kako je konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno „u izuzetno svečanom ozračju“. Svečano je bilo i na ulicama glavnog grada, ali i diljem Hrvatske gdje se s oduševljenjem pratio svaki korak nove vlasti.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Predsjednik Sabora Žarko Domljan

Sabornica je tog, 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste. Nakon svečanog, u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu sa Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman, predsjednik HDZ-a, za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. Obrativši se nazočnima, Tuđman je istaknuo kako je kroz dugu povijest „Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice“.

Prvi demokratski izbori

Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, „iz kojih je proizišao Sabor“, te izrazio uvjerenje da će „on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj ali svetoj domovini“.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Uoči prvog zasjedanja, većina je zastupnika bila na svetoj misi u Zagrebačkoj katedrali koju je predvodio kardinal Franjo Kuharić i koji je u propovijedi pobjedu demokracije u narodnom životu ocijenio prekretnicom. Povijesno saborsko zasjedanje pratilo je mnoštvo građana, a svečanost se sa zagrebačkog Gornjeg Grada prelila na ulice i prepuni glavni zagrebački trg.

Novi Sabor bio je rezultat prvih demokratskih izbora održanih u dva kruga, u travnju i u svibnju 1990. godine. Odaziv građana na izbore bio je ogroman, na birališta je izašlo 84,40 posto registriranih birača, a pobijedila je Hrvatska demokratska zajednica.

Novi datum

Od 351 zastupnika, koliko ih je u tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće, imao prvi saziv Sabora, HDZ-ovih je bilo 207, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao je 107 zastupnika, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Sabor iz 1990. radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, a novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138. U prvom desetljeću moderne Hrvatske, od 1991. do 2001. godine, Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja, bio je državni praznik i omiljen među građanima.

No, nakon što je 2000. godine HDZ izgubio vlast na izborima, lijeva koalicija sastavljena od šest stranaka, koju je predvodio SDP Ivice Račana, promijenila je kalendar državnih praznika i blagdana.

Premješten na 25. lipnja

Slijedom toga, od 2002. do 2019. godine, 30. svibnja se obilježavao kao Dan Hrvatskog sabora i više nije bio državni praznik, niti neradni dan. Dan državnosti premješten je na 25. lipnja, kako bi se obilježila odluka Sabora iz 1991. o proglašenju neovisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFRJ.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Od 2020. godine, na prijedlog Vlade Andreja Plenkovića, Dan državnosti je ponovno vraćen na 30. svibnja. Predsjednik Zoran Milanović u više navrata je tvrdio da je “ovo praznik koji je HDZ izglasao sebi” te u njegovom obilježavanju, otkako je vraćen na 30. svibnja, ne sudjeluje.

Dan državnosti u subotu će se svečano obilježiti diljem Hrvatske, polaganjem vijenaca za poginule hrvatske branitelje, misama za domovinu, svečanim koncertima. Zajednica utemeljitelja HDZ-a „Dr. Franjo Tuđman“ građanima će prijepodne darovati hrvatske zastave na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Ovaj članak dostupan je samo pretplatnicima

Uložite u priče koje vrijede. Samo 4,99 € za 4 tjedna sadržaja koji vrijedi čitati

Članak je dio pretplatničkog sadržaja Telegrama, a uz članstvo dobivate brojne pogodnosti:

Fokusirani ste na sadržaj i čitate bez reklama

Pomažete u izgradnji neovisnog novinarstva

Podržavate nagrađivane novinare koje najviše pratite

Pristup raznim serijalima i kolumnama

Postanite pretplatnik Već imam pretplatu


                Hrvatska slavi Dan državnosti: Što se točno obilježava i zašto Milanović u tome ne sudjeluje


                Hrvatska slavi Dan državnosti: Što se točno obilježava i zašto Milanović u tome ne sudjeluje


                Hrvatska slavi Dan državnosti: Što se točno obilježava i zašto Milanović u tome ne sudjeluje


                Hrvatska slavi Dan državnosti: Što se točno obilježava i zašto Milanović u tome ne sudjeluje


                Hrvatska slavi Dan državnosti: Što se točno obilježava i zašto Milanović u tome ne sudjeluje

Source link: www.telegram.hr