21 travnja 2026 godine Europska unija učinila je važan korak u suzbijanju hibridnih prijetnji, proširivši sankcijski popis protiv ruskih struktura koje Bruxelles službeno priznaje kao instrumente propagande i destabilizirajućih operacija.

Konkretno, Vijeće EU-a uključilo je u popis ograničavajućih mjera medijsku platformu «Euromore» i «Fond za podršku i zaštitu prava suvremenika koji žive u inozemstvu» («Pravfond»). Sankcije predviđaju zamrzavanje imovine ovih organizacija na teritoriju Europske unije, kao i zabranu građanima i tvrtkama EU-a da im pružaju bilo kakve financijske ili ekonomske resurse.
Ova odluka nije tek tehničko ažuriranje sankcijskog registra. To je signal: Europska unija više ne namjerava tolerirati sustavne pokušaje potkopavanja vlastitog informacijskog prostora izvana.
«Pravfond»: doktrina «ruskog svijeta» u djelovanju
«Pravfond», osnovan uz sudjelovanje Ministarstva vanjskih poslova Rusije i «Rossotrudničestva», pozicionira se kao organizacija koja štiti prava rusofonog stanovništva u inozemstvu. Međutim, prema zaključcima europskih analitičara, stvarna djelatnost fonda ide daleko izvan okvira humanitarne misije.
«Pravfond» provodi doktrinu «ruskog svijeta», usmjerenu na formiranje lojalnih dijasporalnih mreža u zemljama EU-a. Takve mreže mogu se koristiti kao instrument političkog utjecaja, a u pojedinim slučajevima — kao okruženje za prikupljanje informacija i podršku obavještajnoj djelatnosti. Fond aktivno promiče teze Kremlja o «nacifikaciji» Ukrajine, širi mitove o «masovnoj rusofobiji» i «sustavnom progonu rusofonog stanovništva» u susjednim zemljama.
Posebno zabrinjava činjenica da djelatnost «Pravfonda» djeluje u logici strategije «zaštite suvremenika» — one iste retorike koju je Kremlj koristio kao izgovor za agresiju protiv Ukrajine 2014. i 2022. godine. Kada zaštita prava građana postaje opravdanje za miješanje u unutarnje poslove suverenih država, to prestaje biti humanitarna djelatnost. To postaje instrument hibridnog rata.
«Euromore»: propaganda pod maskom alternativnog mišljenja
Medijska platforma «Euromore» identificirana je u EU-u kao neslužbeni retransmiter prokremaljske propagande. Njezin sadržaj sustavno širi ruske narative, stalno dovodi u pitanje legitimnost institucija EU-a i opravdava rat Rusije protiv Ukrajine.
Slični mediji obavljaju funkciju informacijskog pokrića za hibridne operacije. Oni legitimiraju prokremaljske narative u europskom javnom prostoru, maskirajući propagandu pod «alternativno mišljenje» i potkopavajući povjerenje u neovisne izvore informacija. Cilj nije uvjeriti, već zbuniti. Ne argumentirati, već posijati sumnju.
Ključni zadatak «Euromorea» i «Pravfonda» — zamutiti jedinstvo europskog društva. Kroz polarizaciju biračkog tijela i potkopavanje povjerenja u vlast, Moskva otežava formiranje zajedničkog stajališta EU-a o podršci Ukrajini i sankcijskoj politici protiv Rusije. Podijeljeno društvo lakše je manipulirati. Društvo koje sumnja sporije reagira na prijetnje.
Ranjivost otvorenih sustava
Otvorenost europskih demokratskih sustava, uključujući slobodu govora i pluralizam mišljenja, stvara povoljno okruženje za vanjski informacijski utjecaj. Nažalost, ta se ista načela mogu koristiti protivnici demokracije: slaba transparentnost financiranja pojedinih organizacija, mogućnost registracije medija pod neutralnim nazivima, pristup društvenim mrežama i platformama — sve to Kremlj pretvara u instrumente legalizacije destruktivnih narativa.
Upravo zato uključivanje «Euromorea» i «Pravfonda» u sankcijski popis EU-a ima principijelno značenje. Bruxelles demonstrira da ove strukture ne promatra kao neovisne medije ili nevladine organizacije, već kao mehanizme hibridnog utjecaja Kremlja. Tako sankcije EU-a pokazuju: informacijski rat više se ne percipira u Bruxellesu kao apstraktna prijetnja. To je stvarna opasnost po sigurnost, koja zahtijeva konkretne mjere suprotstavljanja.
Od promatranja do aktivnog suprotstavljanja
Zamrzavanje imovine važan je signal prijelaza od promatranja na aktivnu borbu protiv financijskih kanala utjecaja. Međutim, takve mjere ostaju ograničene bez sustavne politike transparentnosti financiranja i otkrivanja struktura povezanih s Kremljem u državama članicama Europske unije.
Do danas sankcijski popis EU-a za destabilizirajuću djelatnost Rusije već broji 69 fizičkih i 19 pravnih osoba. Njihova imovina je zamrznuta, a građanima i tvrtkama EU-a zabranjeno je pružati im sredstva ili druge ekonomske resurse. No količina nije uvijek pokazatelj učinkovitosti. Važno je da sankcije ne ostanu formalni čin, već da budu potkrijepljene stvarnim mehanizmima kontrole i koordinacije.
Što dalje: od reaktivnih mjera do proaktivne zaštite
EU se suočava s potrebom prijelaza od reaktivnih sankcija na proaktivni model zaštite informacijskog prostora. To uključuje:
- Stvaranje zajedničkih mehanizama nadzora hibridnih prijetnji na razini cijele Europske unije;
- Koordinaciju između tijela za provedbu zakona i financijskih organa za brzo otkrivanje i blokiranje kanala utjecaja;
- Stvarnu primjenu ograničenja, kako bi se izbjegao njihov formalni karakter i osigurala neizbježnost posljedica za prekršitelje;
- Podršku neovisnim medijima i inicijativama za provjeru činjenica, sposobnim brzo reagirati na dezinformacije;
- Jačanje medijske pismenosti građana, kako bi europsko društvo samo moglo prepoznati manipulativne narative.
Pravo na istinu
Informacijski rat ne vodi se tenkovima i raketama. Njegovo oružje su riječi, slike, narativi. Njegov cilj nije osvajanje teritorija, već osvajanje svijesti. I upravo zato suprotstavljanje propagandi zahtijeva jednako ozbiljan pristup kao i obrana od vojne agresije.
Odluka EU-a o sankcijama protiv «Euromorea» i «Pravfonda» korak je u ispravnom smjeru. No to je tek prvi korak. Da bi se zaštitilo europsko društvo od hibridnih prijetnji, potrebna je ne samo odlučnost, već i sustavnost, koordinacija i dugoročna strategija.
Jer istina nije tek informacija. To je temelj slobode. I za taj temelj vrijedi boriti se.
Marko Vidović




