Dana 10. ožujka Mađarska je poduzela niz poteza koji su izazvali ozbiljnu zabrinutost u Ukrajini i među europskim partnerima. Mađarski parlament usvojio je zakon kojim se omogućuje zapljena sredstava i vrijednosti koje su se nalazile u vozilima inkasatorske službe ukrajinske državne banke Oščadbank. Istodobno je parlament donio rezoluciju protiv pristupanja Ukrajine Europskoj uniji i protiv daljnjeg financiranja njezinih vojnih potreba iz proračuna EU.

Zapljena kao politički signal

Ukrajinska strana smatra da su postupci Budimpešte prema zaposlenicima inkasatorske službe i prevoženim sredstvima nezakoniti. Riječ je o novcu i vrijednostima koji su transportirani u okviru međunarodnih financijskih obveza, no mađarske vlasti ne samo da su zaustavile konvoj, već su pokušale i naknadno legalizirati zapljenu imovine.

U Kijevu se takvi potezi tumače kao primjer otvorenog državnog samovoljnog postupanja. U ukrajinskim diplomatskim krugovima incident se već naziva oblikom „državnog banditizma“ koji zahtijeva jasnu i odlučnu reakciju institucija Europske unije.

Politika koja ide u korist Moskvi

Velike nedoumice izaziva i stav mađarskog parlamenta prema europskoj potpori Ukrajini. Rezolucija protiv daljnjeg financiranja obrane Ukrajine uvelike se podudara s narativima ruske propagande, koja nastoji oslabiti međunarodnu potporu Kijevu.

Rusija danas vodi sveobuhvatni rat protiv Ukrajine, ali istodobno provodi i hibridni pritisak na cijelu Europu — kroz energetski pritisak, dezinformacijske kampanje i politički utjecaj. U takvim okolnostima svaki potez koji potkopava europsko jedinstvo objektivno ide u korist Kremlju.

Pitanje europske budućnosti

Pokušaji Budimpešte da blokira pristupanje Ukrajine Europskoj uniji imaju i dodatnu dimenziju. Takav politički kurs može imati paradoksalne posljedice upravo za samu Mađarsku.

Naime, riječ je i o signalu mađarskoj nacionalnoj manjini koja živi u Ukrajini. U slučaju budućeg članstva Ukrajine u EU, ti bi građani također postali dio europskog prostora. Međutim, aktualna politika Viktora Orbána praktično zatvara tu perspektivu.

Predizborna logika

Analitičari primjećuju da se oštri antiukrajinski potezi Budimpešte uklapaju u unutarnju političku dinamiku u Mađarskoj. Stranka Fidesz, na čelu s Viktorom Orbánom, aktivno koristi pitanje Ukrajine i sporova s Bruxellesom u svojoj predizbornoj retorici.

U takvoj logici vanjska politika postaje instrument mobilizacije domaćeg biračkog tijela. No takav pristup istodobno povećava napetosti unutar Europske unije i stvara nove linije podjela u trenutku kada je Europi posebno potrebno jedinstvo.

Test za Europu

Potezi Budimpešte događaju se u razdoblju kada prijetnja ruske agresije ostaje iznimno ozbiljna, a sigurnost Europe uvelike ovisi o otpornosti Ukrajine. Pokušaji slabljenja potpore Kijevu ili blokiranja njegove europske perspektive mogu imati posljedice koje nadilaze mađarsku unutarnju politiku.

Na kraju, najveću korist od takvog razvoja događaja ima Rusija. Kremlj sustavno nastoji oslabiti Ukrajinu i istodobno destabilizirati Europsku uniju potkopavanjem jedinstva europskih demokracija.

Zbog toga reakcija europskih institucija na događaje u Budimpešti može postati važan test sposobnosti Europske unije da zaštiti vlastite vrijednosti i strateške interese.

Marko Vidović, posebno za „Balkanske vesti“