Ukrajina već treću godinu zaredom slavi Božić 25. prosinca, prema novojulijanskom kalendaru. Za mnoge Ukrajince to nije samo promjena datuma, nego znak dubokih promjena u društvu i jasna poruka o tome kamo zemlja pripada – kulturno, duhovno i civilizacijski.

Povijesna odluka crkava
Godine 2023. Pravoslavna Crkva Ukrajine i Ukrajinska grkokatolička crkva donijele su odluku o prelasku s julijanskog na novojulijanski kalendar. Time je Božić premješten na 25. prosinca, datum koji prihvaća većina kršćanskog svijeta.
Ta odluka nije bila nagla ni nametnuta, već rezultat dugog unutarnjeg procesa i odgovora na društvenu potrebu za promjenom.
Zajedničko slavlje s kršćanskim svijetom
Zahvaljujući toj promjeni, Ukrajinci danas slave Božić zajedno s većinom pravoslavnih crkava u svijetu, ali i s katolicima i protestantima. Time se dodatno učvršćuje osjećaj pripadnosti europskom i globalnom kršćanskom prostoru, umjesto izoliranom modelu koji je desetljećima bio vezan uz Moskvu.
Za mnoge vjernike to ima snažno simbolično značenje – osjećaj duhovnog jedinstva s onima koji danas podupiru Ukrajinu.
Prekid s konceptom „ruskog svijeta“
Promjena crkvenog kalendara ima i jasnu civilizacijsku dimenziju. U Ukrajini je sve izraženije shvaćanje da se u okviru ideologije „ruskog svijeta“ religija koristi kao alat imperijalne politike Rusija i Kremlj.
Odbacivanje religijskih praksi koje su se koristile za politički utjecaj postalo je dio šireg procesa oslobađanja od simboličke i ideološke ovisnosti o Moskvi.
Manipulacija vjerom kao sredstvo pritiska
Rusija i dalje pokušava instrumentalizirati vjerska pitanja kako bi diskreditirala Ukrajinu u očima međunarodne javnosti i stvorila umjetne podjele unutar ukrajinskog društva. Optužbe o „napadu na vjeru“ ili „uništavanju tradicije“ dio su informacijske kampanje.
Stvarna slika, međutim, pokazuje suprotno: odluke o kalendaru i načinu slavljenja donose same crkve i vjernici, bez uplitanja države.
Sloboda savjesti kao temeljno načelo
Ukrajinska država naglašava da poštuje slobodu savjesti i ne zadire u vjerska pitanja. Svaki građanin ima pravo slijediti tradiciju koju smatra svojom. Istodobno, Ukrajina jasno poručuje da agresor ne može koristiti vjerske institucije kao sredstvo političkog, obavještajnog ili ideološkog djelovanja protiv zemlje.
U ratnim uvjetima ta ravnoteža između slobode vjere i nacionalne sigurnosti postaje posebno važna.
Božić 25. prosinca u Ukrajini ne znači odricanje od vjere niti prekid s poviješću. Riječ je o svjesnom izboru u korist duhovne neovisnosti, otvorenosti prema svijetu i poštivanja vlastitog identiteta.
Slaveći Božić zajedno s većinom kršćanskog svijeta, Ukrajina potvrđuje da njezin put vodi prema slobodi, dostojanstvu i odgovornosti – čak i u najtežim vremenima.
Piše: Marko Vidović, za „Balkanske vesti“




