Bačić ne zna kad će biti srušen Vjesnik, najavljuje da će novu zgradu graditi onaj tko je bude uklonio

Uskoro se očekuje odluka o metodi rušenja

PišeMatej Devčić

PišeHina

FOTO: AFP

PišeMatej Devčić

PišeHina prije 12 minuta

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić kazao je nakon sjednice Vlade da će sljedeći tjedan početi pregovarački proces s tvrtkama za koje se ocijeni da su dostavile kvalitetne ponude za rušenje Vjesnika.

“Nakon požara i tijekom požara angažirali smo Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (HCPI) s kojim surađujemo od prvog dana obnove. Nakon njihovog monitoringa, očevida i uviđaja u stanje konstrukcije Vjesnika, stav je HCPI koji okuplja eminentne hrvatske statičare da je zgrada i konstrukcija u bitnome narušena, da je nosivost tek 20 posto od projektirane nosivosti, da je kao takav opasan i da ga treba ukloniti.

Maknite ovaj oglas

Nakon toga smo pozvali profesore s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, s njima obavili konzultacije u kojem pravcu bi bilo najprikladnije ići u uklanjanje Vjesnika. Postoje dvije mogućnosti – miniranje ili mehaničko uklanjanje. U dogovoru s HGK smo zatražili adrese potencijalnih izvođača i projektanata uklanjanja Vjesnika i uputili smo pismo na 34 tvrtke i do danas smo dobili odgovore njih 18”, kazao je ministar.

Analiziranje pristiglih ponuda

Bačić je ustvrdio da do kraja tjedna očekuju još neku od ponuda te da će u ova dva dana analizirati pristigle ponude, a početkom idućeg tjedna pripremiti dokumentaciju za početak javne nabave koja će biti provedena kroz pregovarački proces.

“U ovom trenutku smo, s obzirom na dostavljene informativne ponude, blizu odluke da proces nabave provedemo kroz model projektiranja i gradnje, odnosno uklanjanja. Prema tome, idući tjedan idemo u pregovarački proces s tvrtkama za koje ocijenimo da su dostavile kvalitetne ponude i odabir izvođača i projekta i izvođača uklanjanja”, dodao je ministar.

Kazao je i da su u početnoj fazi bili skloniji modelu miniranja nebodera, ali da to ne znači da su odustali od mogućnosti mehaničkog uklanjanja. “Kroz analizu svih ponuda i pregovarački proces ćemo donijeti odluku”, istaknuo je Bačić.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Neće biti uklonjen do kraja godine

“Kada se donese odluka, izrada projekta potrebno je najmanje tri tjedna za to, nakon čega slijedi priprema za uklanjanje objekta. Do kraja godine nije realan rok za uklanjanje Vjesnika, ali smo svjesni važnosti uklanjanja zbog sigurnosti građana i omogućavanja normalnog prometa kroz Slavonsku aveniju i s druge strane da taj objekt što prije uklonimo kako bismo se mogli posvetiti aktivnostima na realizaciji izgradnje cijelog tog kompleksa Vjesnika koji bi trebao zadovoljiti potrebe i državnih tijela. Izgradili bismo nove prostore koji bismo tamo temeljem arhitektonskog natječaja mogli realizirati”, kazao je ministar.

Bačiću je postavljeno pitanje je li siječanj realan rok za uklanjanje nebodera. “Ako bih rekao da je to siječanj, a onda se u siječnju ne bi moglo riješiti, bilo bi prozivanja da smo nešto obećali, a nismo realizirali. Nastojimo učiniti sve da čim prije uklonimo Vjesnik, ali zbog želje za brzim uklanjanjem ne bismo trebali ići na uštrb sigurnosti i građana i izvođača i cijelog tog prometa.

To je vrlo zahtjevan posao i rad i moramo biti vrlo oprezni, a nadam se da ćemo ga srušiti u tom nekom periodu koji je planiran. Je li to siječanj, početak veljače, ne mogu sa sigurnošću reći jer postoji proces pregovaranja, izrade projekta, pripreme uklanjanja i samog uklanjanja. Naš cilj je ukloniti objekt”, kazao je.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Metoda prelamanja nebodera miniranjem

Pojasnio je da prema riječima s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta postoje dvije metode uklanjanja. Jedna je, kazao je, miniranje objekta, a druga je prelamanje miniranjem prema zapadu. “To znači da bi se donji katovi minirali i omogućili bi rušenje kompleksa prema Savskoj. Za to je potrebno pripremiti okoliš, zemljište u kompleksu Vjesnika, dio prostora na Savskoj cesti da ne bi rušenjem i padom gornjih katova se napravila šteta na okolnim prometnicama”, ustvrdio je Bačić.

Ministar je kazao i kako sada ne bi govorio o cijeni uklanjanja objekta. “Način plaćanja je da ćemo dio sredstava dobiti od osiguravajuće kuće, to je otprilike tri posto vrijednosti police osiguranja i pored toga dio koji se odnosi na obeštećenje od strane Croatia osiguranja koja je osiguravajuća kuća. Ako ukupan iznos nabave bude iznad onoga što ćemo dobiti od osiguravajuće kuće to će solidarno financirati suvlasnici te zgrade”, kazao je.

Ministar je odgovorio i na pitanje je li izgledno rušenje press centra. “Znate da je press centar uređen za potrebe naših ministarstava, da su to iznimno kvalitetno uređeni prostori i naš je cilj da oni i nakon uklanjanja ostanu kao što je tamo uselio i Hrvatski olimpijski odbor koji ima svoje prostore i uvjeren sam da ćemo te prostore zadržati i da će činiti sastavni dio budućeg kompleksa”, kazao je.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

‘To će ubrzati uklanjanje Vjesnika’

Plan je, tvrdi Bačić, da ista firma radi uklanjanje i gradnju novog Vjesnika. “Provodimo brojne projekte na modelu projektiraj i gradi, to provodimo i kroz proces obnove. Ugovoreno je prije mjesec dana na tom modelu izgradnja nove dječje bolnice u Blatu. Radimo i na procesu obnove velike projekte u kojima se paralelno s projektiranjem i gradi, isti je izvođač. Kako bismo ubrzali dinamiku uklanjanja cilj je da se kroz jedan proces odabere izvođača koji će i projektirati, a morat će imati reference za projektirati i za izvođenje uklanjanja”, pojasnio je ministar.

Dodao je i da će to ubrzati uklanjanje Vjesnika. “Kroz model projektiraj i gradi ćemo značajno skratiti vrijeme uklanjanja nebodera. Naglasio je i da će vlasnici objekta odlučiti hoće li se neboder rušiti miniranjem ili mehanički.

“Kompletno administrativno-tehničke poslove provodi moje ministarstvo. Pri tome imamo redovne sastanke s ostalim suvlasnicima. Mi ćemo na sastanku suvlasnika o tome donijeti odluku. U ovom trenutku Državni inspektorat provodi aktivnosti i da će do kraja tjedna donijeti službeno rješenje o uklanjanju nebodera Vjesnik”, zaključio je Bačić.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Pitanje priuštivog stanovanja

Bačić je danas također pojasnio da je osnovna namjera novog Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji brža izgradnja stanova za priuštivo stanovanje. Za to je potrebno izgraditi najmanje 10 i pol tisuća stambenih jedinica, dodao je.

Bačić se nakon sjednice Vlade osvrnuo na niz kritika, prije svega, na Zakon o prostornom uređenju u prvom čitanju. Istaknuo je da je Vladin cilj omogućiti priuštivo stanovanje, a da bi se to postiglo nužno je da javni investitor, a to su država, županije i gradovi, izgradi 10 i pol tisuća stambenih jedinica. Zato se uvodi model urbane komasacije.

“Ako ne izmijenimo zakone o prostornom uređenju, ako ne omogućimo instrumente ubrzane izmjene prostornih planova i ubrzano ishođenje građevinskih dozvola, mi taj cilj nećemo dohvatiti, a i dalje ćemo tvrditi kako nam nije dostupno priuštivo stanovanje. To su bili razlozi zašto smo prihvatili taj model kako bismo u jednostavnijoj proceduri mijenjali prostorne planove i za potrebe priuštivog stanovanja gradili te stambene jedinice”, rekao je ministar Bačić.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Gradnja na zemljištu koje nije građevinsko

Osvrnuo se i na kritike da se može graditi na zemljištu koje trenutno nije građevinsko. Kako je objasnio, da bi se brzo mogle realizirati nove stambene jedinice za priuštivo stanovanje moguće je da putem urbanističkog projekta na takvom zemljištu koje je infrastrukturno opremljeno odnosno komunalno, prometno i energetski, počne gradnja. Istaknuo je kako to nikako ne znači da se zakonom omogućava širenje građevinskog zemljišta.

“Ne može se širiti građevinsko područje nigdje u Hrvatskoj ako postojeće građevinsko zemljište nije komunalno opremljeno. To je moj odgovor svima onima koji govore da pridnosimo devastaciji prostora i širenju građevinskog zemljišta, novoj betonizaciji i novoj apartmanizaciji Hrvatske. To je moj odgovor. S obzirom na važnost priuštivog stanovanja, sada je moguće izići iz okvira građevinskog zemljišta samo za potrebe priuštivog stanovanja i samo ako je investitor javni investitor”, poručio je Bačić.

Urbanistički plan uređenja

Bačić je pojasnio i zašto se zakonom omogućava da se brže realiziraju planovi građenja drugih investitora što je također izazvalo velike polemike. Kako je rekao, ako se prostornim planovima propisuje građevinsko zemljište, onda ta osoba, vlasnik zemljišta, ima legitimna očekivanja da mu se tu omogući gradnja. Da bi mogao graditi, nastavio je, mora čekati i urbanistički plan uređenja.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Primjerice u Zagrebu, Generalni urbanistički plan donesen je 2007. i utvrđeno je što je građevinsko zemljište. Od tada je proteklo 18 godina. Taj plan nije donesen dinamikom kojom se donose ti planovi da bi omogućili našim sugrađanima građenje, pa bi se potpuna realizacija dobila tek 2053. godine, što znači da bi 48 godina neki stanovnik Zagreba trebao čekati da na zemljištu, koje je još 2007. proglašeno građevinskim, može graditi”, objasnio je Bačić.

U odnosu na prvo čitanje, sada se umjesto dvije godine, stavlja rok od tri godine kada jedinice lokalne samouprave moraju donijeti urbanistički plan građenja odgovarajući tako na prethodno pismo namjere investitora da mu se omogući gradnja. Ako jedinice lokalne samouprave urbanistički plan uređenja ne donesu u tom roku, prema prijedlogu zakona, ima mogućnost “obratiti se ministarstvu koje onda radi prometnu studiju, definira trasu buduće prometnice, da se ta prometnica izgradi i on ishodi građevinsku dozvolu”, rekao je Bačić.

Jedinice lokalne samouprave

To je, kaže, najmanje što Vlada koja je odgovorna za provođenje zakona u Republici Hrvatskoj može napraviti da bismo našim sugrađanima omogućili da njihovo građevinsko zemljište doista bude građevinsko zemljište i da na njemu mogu ishoditi građevinsku dozvolu za gradnju obiteljskih kuća, poduzetničkih centara, više stambenih zgrada. To je izazvalo prijepor tvrdnjama da time Vlada preuzima ovlasti jedinice lokalne samouprave.

A moj je odgovor da Ustavom i zakonom jedinica lokalne samouprave je nadležna i ima pravo uređivati prostor koji je u njezinoj nadležnosti, ali isto tako ima i obvezu, a to je ono na čemu inzistiramo – kad je već jedinica lokalne samouprave proglasila zemljište građevinskim, da ga onda mora urediti da se tamo može graditi”, poručio je Bačić. U Vladi su svjesni da jedinice lokalne samouprave možda za infrastrukturu nemaju novac, zato se omogućava investitorima o čijem je zemljištu riječ, da sami, ako su za to financijski kapacitirani, to naprave, ali da im se za taj iznos umanji komunalni doprinos koji plaćaju jedinici lokalne samouprave.

Bačić je podsjetio i kakva je odredba sada na snazi. Ako grad nije donio taj plan nižeg reda za zemljište kojeg je isti grad proglasio građevinskim, po sili zakona, nakon sedam godina to zemljište prestaje biti građevinsko.

Pozvao članove HAZU na sastanak

“E pa sad ja postavljam pitanje svima onima koji se protive ovakvoj odredbi kako bi se osjećali naši sugrađani kojima je prostornim planom, primjerice GUP-om Grada Zagreba, zemljište proglašeno građevinskim, a zbog toga što jedinica lokalne samouprave, konkretno u ovom slučaju Grad Zagreb, nije donio urbanistički plan uređenja da im to zemljište više nije građevinsko. Pa vi jednim potezom pera na zemljištu koje vrijedi sto tisuća, dvjesto tisuća, milijun eura, zbog toga što taj grad ili općina, nije donijela taj plan ne mogu graditi, ne mogu realizirati svoju obiteljsku kuću ili neki drugi projekt. To vam je sada na snazi”, naveo je.

Bačić je odgovorio i na otvoreno pismo HAZU-a koji je tražio povlačenje zakona ocjenjujući da zbog zbog niza nedostataka u njima Hrvatska riskira dugoročan gubitak prostornog identiteta i kontrole teritorija. Rekao je da će o tome biti riječi na zajedničkom sastanku u Ministarstvu graditeljstva.

Ponovio je stajalište da se zakonom čuva prostor “jer se bez njegova donošenja u ovom trenutku omogućava da se etažira sve i da umjesto turizma cvjeta nekretninski biznis”. U tom smislu očekivao je, kaže, da će i Komora arhitekata i član HAZU-a, akademik Nikola Bašić koji je poslao pismo, podržati zakon.