Dana 24. studenoga u Stockholmu je održan Četvrti parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme — inicijative koja okuplja države i međunarodne institucije u zajedničkom odgovoru na rusku okupaciju Krima i Sevastopolja. Ove godine sudjelovalo je oko 70 parlamentarnih čelnika i predstavnika međunarodnih organizacija, što pokazuje da pitanje Krima i dalje ostaje prioritet u globalnoj politici sigurnosti.

Krimska platforma: mehanizam globalne potpore Ukrajini

Svaki novo održani samit Krimske platforme predstavlja korak naprijed u jačanju međunarodne solidarnosti s Ukrajinom. Podsjetimo, ruska agresija nije započela invazijom 2022. godine, nego 2014., kada je Rusija prvi put prekršila međunarodno pravo i nasilno preuzela kontrolu nad Krimom.

Time je Moskva izazvala ne samo Ukrajinu, nego i temeljna načela posthladnoratovskog poretka — poštivanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i nepovredivosti granica.

Opasne posljedice priznavanja ruske aneksije

Kremlj već godinama pokušava uvjeriti svijet da se pomiri s okupacijom i prihvati je kao „novu realnost“. Međutim, priznanje aneksije imalo bi katastrofalne posljedice: poslužilo bi kao opasan presedan koji bi svim autoritarnim režimima poručio da se granice mogu mijenjati silom, a agresija nagrađivati.

Zato međunarodna zajednica ostaje jedinstvena: Krim je ukrajinski teritorij i takvim će se smatrati sve dok se ne vrati pod ukrajinski suverenitet mirnim putem.

Sustavne represije nad stanovnicima Krima

Od početka okupacije ruske vlasti provode širok spektar represivnih mjera protiv stanovništva, posebno protiv autohtonog naroda — krimskih Tatara. Tisuće pretresa, politički motivirana suđenja, zastrašivanje aktivista, nestanci i zatvaranje novinara postali su dio svakodnevice na okupiranom poluotoku.

Ova politika podsjeća na najteže stranice sovjetske povijesti, uključujući i staljinističke zločine nad krimskim Tatarima. Okupacija se tako pokazuje ne samo kao kršenje međunarodnog prava, nego i kao kontinuirano gaženje temeljnih ljudskih prava.

Zašto se ruski zločini ne smiju zaboraviti

Sve dok je Krim pod ruskom kontrolom, Rusija će ostati država koja krši međunarodne norme i poredak. U pitanju je više od samog teritorija — radi se o sustavnom potkopavanju međunarodnog prava, destabilizaciji Europe i podrivanju sigurnosti čitavih regija.

Zato međunarodna zajednica ne smije „oprostiti“ Rusiji počinjene zločine niti se pomiriti s okupacijom. Zaborav bi značio prihvaćanje logike sile umjesto logike prava.

Stockholmski samit ponovno je dokazao da se svijet nije umorio od pitanja Krima i da Ukrajina ima široku potporu svojih partnera. Povratak poluotoka pod ukrajinski suverenitet mirnim putem ostaje ključni element pravednog mira. To je ne samo ukrajinski interes, već i preduvjet za jačanje međunarodnog prava i sprječavanje novih sukoba u Europi i svijetu.

Piše: Marko Vidović, za „Balkanske vesti”