Upozorio je na potencijalne zamke u slučaju da se Hrvatska doista upusti u bušenje nafte u Kazahstanu


                Energetski stručnjak za Telegram: 'Inu smo izgubili zauvijek, a znam tko bi mogao kupiti Lukoilove pumpe'

PišeTelegram


                Energetski stručnjak za Telegram: 'Inu smo izgubili zauvijek, a znam tko bi mogao kupiti Lukoilove pumpe'

FOTO: Telegram/Pixsell


                Energetski stručnjak za Telegram: 'Inu smo izgubili zauvijek, a znam tko bi mogao kupiti Lukoilove pumpe'

PišeTelegram prije 9 sati 36 preporuka

Mađarska igra svoju igru, premijer ima pravo u oštroj reakciji i zaštiti interesa Janafa, Inu smo izgubili zauvijek, Lukoilove crpke u Hrvatskoj mogao bi kupiti Ivan Čermak, a ministar Ante Šušnjar ne bi trebao juriti prema Kazahstanu, sumira energetski stručnjak Davor Štern. U Prvom glasu analizirao je Trumpov “poklon” Viktoru Orbanu, spor oko Janafa i nove nedoumice hrvatske energetike.

Štern nije iznenađen Trumpovim poklonom Orbanu u vidu izuzeća od američkih sankcija za kupnju ruske nafte i plina. Kako objašnjava, Mađarska već dugo vremena igra svoju igru neovisno od Europske unije i samostalni su igrač, bez ikakvih posljedica osim povremenih prijetnji iz Europe o smanjenju fondova. “Dosad se to nije dogodilo”, naglašava Štern. “Mađarska igra ulogu igrača između Rusije i Amerike, postupajući kako joj odgovara bez obzira na stav Europske unije. Cijelo vrijeme rata uzimaju naftu i plin iz Rusije po puno povoljnijim cijenama nego što su plaćale druge europske zemlje.”

Maknite ovaj oglas

“Predsjednik Donald Trump ima izuzetno dobar osjećaj za trgovinu. On je iz svjetske politike napravio Wall Street”, zaključuje Štern. “Budimo realni, Orbanu dolaze izbori. On je već dugo na vlasti. Ljudi, odnosno oporba koja je protiv njega su dosta jaki. Dosta su bili veliki izgledi da on izgubi izbore”, objašnjava. “Ovim se sprječava daljnji pad mađarske ekonomije i ona će biti sigurno dobra do izbora. Godinu dana produženja mogućnosti kupovine ruske nafte i plina mađarskoj ekonomiji daje vjetar u leđa i može neutralizirati sve sankcije koje Europska unija može uvesti prema Mađarskoj.”

Mađarski lobisti i Plenkovićeva reakcija

“Mađarska ima jako, izuzetno dobro razrađen režim lobista i u Bruxellesu i u Washingtonu. To su pokazali već mnogo puta, a mi se nismo nigdje iskazali u smislu da imamo nekoga tko će štititi naše interese”, zaključuje Štern. Istovremeno, MOL je zapustio Inu. “Ina je svedena na ostatke nekakve naftne kompanije”, kaže Štern. Ostale su benzinske postaje, pri čemu su većina njih čak neprofitabilne zato što su na prometnim pravcima koji se više ne koriste, dok se riječka rafinerija već 15 godina “modernizira”.

Štern misli da je reakcija premijera Andreja Plenkovića bila dobra. “Konačno se čuo glas države i državnika. Trebalo je dugo vremena za takvu reakciju. Atrofija Ine se događa otprilike otkad je prodana, a sve vlade od tada do danas jednostavno nisu reagirale na to što se događa s Inom. Hrvatska je pokazala potpunu impotenciju po tom pitanju”, ocjenjuje Štern.

Šef MOL-a Zsolt Hernádi tvrdi u nedavnom intervjuu mađarskim medijima da Janaf samo teoretski ima kapacitete, na papiru, da u praksi ne može pouzdano isporučivati potrebne količine na dnevnoj osnovi. Štern tvrdi da kapaciteti Janafa postoje. “Vjerujem Janafu jer su oni radili ta ispitivanja. U krajnjoj liniji, oni za to jamče”, kaže Štern. “Postoji i kapacitet riječke rafinerije koja skoro ne radi, a proces modernizacije traje već petnaest godina.”

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Tko će kupiti Lukoilove pumpe?

“Činjenica je da je ruska nafta u mađarskim rafinerijama i u Slovačkoj puno jeftinija, isplativija za preradu i bolja od onoga što mogu dobiti preko Janafa. Rusi šalju svaki dan u Mađarsku onu količinu nafte koju misle prerađivati taj dan – 20.000 ili 25.000 tona – i tada je plaćaju. Ako uzimaju naftu preko Janafa, moraju kupiti veliki tanker od 120.000 tona, uskladištiti je u skladištima Janafa i otamo pumpati prema Mađarskoj. Sigurno da je to skuplja nafta, skupo je skladište i skuplji je transport. Pri tome tu oni imaju pravo”, priznaje Štern.

Otvoreno je i pitanje novog vlasnika Lukoila u Hrvatskoj, koji ima više od 40 benzinskih crpki i zapošljava oko četiri stotine radnika. Lukoil je odnedavno pod američkim sankcijama. „Ina ne može biti kupac zato što Ina i MOL imaju apsolutno preveliku koncentraciju na tržištu Republike Hrvatske. Moguće je da lanac crpki kupi slovenski Petrol ili Ivan Čermak, koji je već u više navrata pokazao da zna graditi i upravljati naftnim kompanijama, odnosno benzinskim pumpama. Ne bih se začudio kad bi on bio za to zainteresiran”, kaže Štern.

Naftna polja u Kazahstanu

Kako se u medijima špekulira o planovima da Agencija za ugljikovodike (AZU) osnuje novu tvrtku za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Kazahstanu, koja se pojavila par mjeseci nakon što je ministar gospodarstva Ante Šušnjar boravio u Kazahstanu, Štern vidi potencijalne zamke. “Prvo pitanje koje se postavlja je tko bi to radio? Lijepo kad vam netko ponudi naftno polje. Ali, mi više nemamo Inu u našem vlasništvu da im možemo reći – idite tamo. Ina više čak nema u Hrvatskoj dovoljno znanja i struke da bi tako nešto mogla raditi.”

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

“Zadnji put kad je Ina napravila takav projekt bile su Bijele noći. Danas Bijele noći proizvode 2,5 milijuna tona nafte godišnje, više nego što je Hrvatska ikada proizvodila. Šteta da se to prodalo. Na koga bi se danas naslonio takav projekt? Govorilo se o Janafu, ali Janaf nije specijaliziran za to niti zna to raditi.” Štern ne misli ni da bi bilo mudro izvlačiti dobit iz Janafa da bi se, kako se nagađa, investiralo u kazahstanska naftna polja. “Janaf treba preživjeti ovo razdoblje dok zbog sankcija ne smije isporučivati naftu Naftnoj industriji Srbije.”

Štern je jasan po pitanju Ine. “Tvrdim da smo mi Inu izgubili zauvijek. Ideja da bi se Ina otkupila, da bi Mađari zamijenili za dionice Janafa neće promijeniti situaciju da više ne vladamo Inom. Dobiti Inu natrag, danas nema smisla za to dati nikakve novce, jer se Inom upravlja iz Budimpešte. Prebaciti sve funkcije ponovno u Hrvatsku, uspostaviti jedan novi način upravljanja, to je skoro nemoguće”. Predlaže drugačiji pristup. “Jednostavnije i pametnije bi bilo napraviti jednu novu energetsku kompaniju za 21. stoljeće”, kaže. “Ta kompanija bi objedinila 46 posto vlasništva Hrvatske u Ini kojim bi upravljala te bi objedinila još određene projekte u obnovljivim izvorima energije – sunce, vjetar, vodik, geotermalnu energiju, ostatke ugljikovodika u Hrvatskoj i Jadranu.”

Cijelu epizodu Prvog glasa poslušajte ovdje:

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Source link: www.telegram.hr