U noći s 6. na 7. rujna Rusija je izvela najmasovniji zračni napad od početka svoje sveobuhvatne invazije. Ta je noć postala simbol nove eskalacije i pokazala: Kremlj se ne namjerava zaustaviti, već naprotiv — pojačava teror protiv civilnog stanovništva Ukrajine.

Bespresedan razmjer

Prema podacima ukrajinskih vlasti, Rusija je lansirala 810 borbenih dronova i dronova-mamaca, kao i 13 raketa različitih tipova. Razmjeri napada šokirali su čak i vojne analitičare, odavno navikle na masovna granatiranja. Pod udarom su se našli Kijev, Odesa, Krivi Rog, Kremenčuk i deseci drugih gradova.

Prvi put od početka rata pogođena je zgrada Vlade Ukrajine u samom središtu Kijeva. Ova činjenica svjedoči ne samo o kaotičnosti ruskih udara, već i o nastojanju Kremlja da pogađa simbole ukrajinske državnosti, kako bi demoralizirao društvo.

Strategija straha

Takvi napadi imaju očit cilj — ne vojnu nadmoć, nego zastrašivanje. Kremlj koristi teror kao instrument pritiska: uništavanje kritične infrastrukture, udari na administrativne zgrade i stambene četvrti trebali bi, prema zamišljenom planu Moskve, slomiti moral Ukrajinaca.

Međutim, iskustvo posljednje dvije godine pokazuje suprotno: svaki novi napad samo jača odlučnost Ukrajine da se odupre i povećava međunarodnu podršku Kijevu.

Međunarodna reakcija

Napad nije prošao nezapaženo u svijetu. Europski čelnici i predstavnici SAD-a osudili su ruske akcije, naglasivši da udari na civile predstavljaju kršenje svih normi međunarodnog prava.

U Bruxellesu se već raspravlja o novim mjerama sankcijskog pritiska, uključujući proširenje ograničenja protiv kompanija koje podržavaju rusku vojnu industriju. U Washingtonu se, pak, intenzivira rasprava o potrebi da se Ukrajini isporuči više sustava protuzračne obrane i raketa dugog dometa, koje bi omogućile ne samo zaštitu neba, već i udare na skladišta i aerodrome odakle polijeću dronovi i rakete.

Ukrajina traži odlučne korake

Službeni Kijev naglašava: Moskva namjerno odugovlači rat, nadajući se iscrpiti Zapad i prisiliti ga na ustupke. „Jedini način da se Rusiju natjera govoriti o miru jest pritisak sankcijama i vojna sila“, poručuju ukrajinski diplomati.

Pitanje jačanja ukrajinske protuzračne obrane sada je posebno akutno. Zemlja je već dokazala da učinkovito koristi zapadne sustave Patriot, IRIS-T i NASAMS, ali razmjeri napada zahtijevaju značajno povećanje njihova broja. Istodobno, sve su glasniji pozivi da se Ukrajini isporuče rakete dugog dometa ATACMS i Storm Shadow, kako bi se mogle gađati vojne infrastrukture neprijatelja u pozadini.

Prijetnja Europi

Važno je razumjeti: ovdje se ne radi samo o Ukrajini. Masovni ruski zračni teror predstavlja izazov čitavoj arhitekturi europske sigurnosti. Udari dronova i raketa na Kijev ili Odesu — to je ispit za NATO i EU, jasan signal da je Kremlj spreman koristiti kaos kao instrument međunarodne politike.

Održavanje pasivne pozicije značilo bi ohrabrivanje agresora, koji bi sutra mogao ići još dalje — i geografski, i u razmjerima primjene sile.

Noćni nalet s 6. na 7. rujna postao je mračni rekord: Rusija je prvi put upotrijebila toliku masu dronova i raketa u jednoj noći. No, to je također bio i signal međunarodnoj zajednici: odgađanje isporuka oružja i polovične sankcije samo potiču Kremlj na nova zločina.

Zaustaviti zračni teror moguće je samo kombinacijom dvaju čimbenika: oštrim sankcijama protiv Rusije i njezinih saveznika te jačanjem Ukrajine na bojištu. Ukrajina mora imati mogućnost ne samo štititi svoje gradove, već i pogađati izvore agresije. Samo tako može se slomiti strategija terora i približiti pravedan mir.

Marko Vidović, Balkanske vijesti