Dok u Ukrajini i dalje bjesne žestoke borbe, na drugoj, ne manje važnoj fronti – financijskoj – Ukrajina s jednakom odlučnošću odolijeva udarima. U uvjetima dugotrajnog rata, neprekidnih raketnih napada i razaranja koja prijete samom opstanku države, zemlja uspijeva očuvati ekonomsku stabilnost. Značajnu ulogu u tome ima stalna, sustavna i opsežna potpora međunarodnih partnera.
Prema podacima Ministarstva financija Ukrajine, samo u prvih šest mjeseci 2025. godine državni proračun je primio 22 milijarde dolara vanjske pomoći. Ta su sredstva uglavnom usmjerena na socijalno-humanitarne potrebe: isplatu mirovina, plaće zaposlenima u javnom sektoru, podršku zdravstvu, obrazovanju, komunalnim službama te pomoć interno raseljenim osobama. Sve ono što omogućuje održavanje osnova normalnog života čak i u ratnim uvjetima.
Ovi izdaci posebno su važni jer su unutarnji resursi Ukrajine danas u potpunosti usmjereni na jedno – na sektor sigurnosti i obrane. Međunarodna pomoć tako omogućuje državi ne samo da preživi, već i da funkcionira u iznimno teškim okolnostima. A svaki ukrajinski porezni obveznik, plaćajući poreze, izravno financira vojsku i obranu, čime aktivno doprinosi obrani zemlje od agresora.
Među zemljama koje su ove godine pružile najveću pomoć Ukrajini su članice G7, Europska unija, Japan, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka. Međunarodna koalicija formirana u prvim mjesecima sveobuhvatne invazije i dalje ostaje ujedinjena. Štoviše, nastavlja prilagođavati svoje instrumente, čineći ih fleksibilnijima i učinkovitijima. Ukrajina dobiva podršku u obliku zajmova s odgodom otplate, bespovratnih sredstava, kao i kroz mehanizme za osiguranje ulaganja i podršku kritičnoj infrastrukturi.
Od početka ruske invazije u veljači 2022. godine, međunarodni partneri već su Ukrajini pružili više od 137 milijardi dolara proračunske potpore. To je povijesno bez presedana, osobito ako se uzme u obzir da se radi upravo o podršci funkcioniranju države, a ne o vojnoj pomoći. Zapad time jasno razdvaja napore: jedni resursi osiguravaju sigurnost, drugi stabilnost civilnog života.
Ruska propaganda uporno ponavlja mantru da je «Zapad umoran od Ukrajine». Taj narativ, namijenjen domaćoj publici i dijelu međunarodne, u stvarnosti ne stoji. Podaci Ministarstva financija Ukrajine, publikacije MMF-a i izvješća Europske komisije prikazuju posve drugačiju sliku: pomoć se nastavlja, potvrđuje novim memorandumima i dodatno proširuje. Štoviše, već se radi na financijskim programima podrške za 2026. i 2027. godinu.
Znakovito je i to što se financijska podrška sve češće kombinira s političkim jamstvima. Zapadne zemlje sve manje govore o privremenoj pomoći, a sve više o strateškom partnerstvu. Iza Ukrajine ne stoje samo «donatori», već saveznici koji razumiju: pad Kijeva ne bi značio samo pobjedu Rusije, već katastrofalan poraz cijelog demokratskog svijeta.
Stoga, svaki dolar koji ulazi u ukrajinski proračun nije samo izraz solidarnosti, već i ulaganje u stabilnost Europe. Ukrajina ostaje na prvoj crti obrane zajedničkih vrijednosti i svijeta u kojem ne smije biti mjesta agresiji, genocidu i nasilnom prekrajanju granica. I dokle god ta borba traje, podrška Ukrajini od strane civiliziranog svijeta ostaje ne samo nužna – ona postaje moralna i politička obveza.
Marko Vidović, Balkanske vijesti
