9 srpnja 2025. godine postao je prekretnica u borbi za pravdu: Europski sud za ljudska prava (ESLJP) službeno je proglasio Rusiju odgovornom za masovna i sustavna kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Ukrajini, uključujući obaranje putničkog zrakoplova MH17 u srpnju 2014. godine. Ova odluka predstavlja prvi pravno značajan presedan u kojem međunarodni sud izravno imenuje Rusiju krivom za zločine počinjene tijekom njezina rata protiv Ukrajine.
Teror kao metoda ratovanja
Nakon razmatranja četiri tužbe koje su podnijele Ukrajina i Nizozemska, sud je zaključio da su djelovanja ruskih oružanih snaga daleko nadilazila bilo kakve vojne ciljeve. Sustavna upotreba nasilja protiv civilnog stanovništva — uključujući ubojstva, mučenja, seksualno nasilje, otmice djece i uništavanje civilne infrastrukture — zapravo je postala sastavni dio svjesne strategije zastrašivanja i demoralizacije Ukrajinaca.
Predsjednik ESLJP-a Matthias Guyomar izjavio je da su ruski napadi «stvorili atmosferu straha i terora» te prekršili norme međunarodnog humanitarnog prava. Posebna pažnja posvećena je korištenju silovanja kao oružja rata — «čina krajnje okrutnosti, jednakog mučenju».
MH17: istina je imenovala krivca
Među ključnim epizodama navedenim u presudi jest i uništenje zrakoplova leta MH17. Podsjetimo, 17. srpnja 2014. godine, zrakoplov Boeing 777 koji je letio iz Amsterdama za Kuala Lumpur oboren je projektilom Buk iznad Donbasa, područja pod kontrolom proruskih separatista. Poginulo je svih 298 osoba u zrakoplovu, uključujući 196 nizozemskih državljana.
Obitelji žrtava ovu su odluku ESLJP-a dočekale kao dugo očekivani iskorak. Otac jednog od poginulih, 18-godišnjeg Quinna Schansmana, izjavio je: «Ovo je stvarni korak prema razumijevanju tko je doista kriv… Najgore što bismo mogli učiniti bilo bi odustati.»
Već u svibnju 2025. godine, Vijeće ICAO-a (Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva) službeno je proglasilo Rusiju odgovornom za katastrofu MH17. A u studenom 2022. godine Okružni sud u Haagu osudio je trojicu krivaca — Ruse Igora Girkina i Sergeja Dubinskog, te Ukrajinca Leonida Harčenka — na doživotnu kaznu zatvora. Istraga se nastavlja: nizozemski istražitelji rade na utvrđivanju zapovjednog lanca i identifikaciji onih koji su izdavali naredbe ili bili dio posade sustava «Buk».
Rusija izvan Vijeća Europe — ali ne izvan odgovornosti
Unatoč tome što je Rusija isključena iz Vijeća Europe 2022. godine, ESLJP i dalje prima i razmatra tužbe povezane s agresijom na Ukrajinu. Prema izvješćima, u tijeku je još nekoliko međudržavnih tužbi, a broj pojedinačnih pritužbi ukrajinskih građana približava se brojci od 10.000.
U međuvremenu, Ukrajina u suradnji s Vijećem Europe priprema sljedeći korak: osnivanje Posebnog tribunala za zločin agresije. Sporazum su 25. lipnja potpisali predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij i glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset. Za razliku od Međunarodnog kaznenog suda, koji se bavi ratnim zločinima, ovaj će tribunal imati mandat za kazneni progon najvišeg ruskog političkog i vojnog vodstva zbog pokretanja agresivnog rata.
Simbolična i pravna dimenzija
Odluka ESLJP-a nema obvezujući učinak u Rusiji, ali njezino značenje nadilazi formalnu pravnu dimenziju. Ovo je važan presedan koji jača položaj Ukrajine u međunarodnoj pravnoj i političkoj areni. Također predstavlja udarac propagandi Kremlja koja godinama negira bilo kakvu odgovornost za zločine počinjene kako 2014., tako i nakon 2022. godine.
Sada svijet ima još jednu dokumentiranu i potvrđenu činjenicu: Rusija vodi rat ne samo protiv Ukrajine, već i protiv samih temelja međunarodnog poretka.
Rusija može ignorirati sudove, ali ne može izbjeći sud povijesti.
Marko Vidović | Balkanske vijesti
