Dana 24. lipnja u Haagu započinje ključni samit NATO-a, koji ima ne samo strateško značenje za sigurnost Europe, već postaje orijentir za novu arhitekturu međunarodne sigurnosti. Pitanje Ukrajine ponovno će biti u središtu pozornosti — ovoga puta ne kao privremena kriza, već kao dugoročna obveza.

Financijska potpora: ulozi rastu

Jedna od glavnih odluka samita bit će povećanje pomoći Ukrajini. Prema riječima glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, europski partneri i Kanada pristali su povećati razinu vojne pomoći Ukrajini u 2025. godini s 20 na 35 milijardi eura. To nije samo brojka — to je pokazatelj spremnosti na dugotrajnu borbu.

NATO jasno poručuje: ruska prijetnja i dalje postoji, rat se nastavlja, a ukrajinska izdržljivost zahtijeva stabilne i predvidljive resurse. Ova će pomoć uključivati isporuku streljiva, proširenje programa obuke, jačanje protuzračne obrane i razvoj dugoročnih obrambenih ugovora za Ukrajinu.

Rusija — glavna prijetnja, sada i službeno

Nakon početka sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu, Savez je drastično promijenio retoriku. Ako se ranije govorilo o «rizicima», sada se otvoreno izjavljuje: Rusija je najveća i najneposrednija vojna prijetnja.

Unutarnje analize NATO-a potvrđuju: u razdoblju od pet godina Kremlj bi mogao biti spreman za izravan vojni izazov protiv Saveza. Ovaj scenarij tjera saveznike na ubrzanu modernizaciju vojski i fokusiranje na jačanje istočnog krila.

Nedavni masovni ruski napadi na Ukrajinu samo potvrđuju da se strategija Kremlja ne mijenja — to je put eskalacije, terora i testiranja izdržljivosti demokratskog svijeta.

5% BDP-a za obranu: nova ekonomija sigurnosti

Jedna od najkontroverznijih točaka samita je inicijativa SAD-a i novog glavnog tajnika o povećanju minimalne razine obrambenih izdataka na 5% BDP-a. Riječ je o pravoj revoluciji u proračunskoj politici NATO-a koja zahtijeva radikalnu preobrazbu među saveznicima.

Europske zemlje predlažu podjelu tih izdataka na izravnu obranu (3,5% BDP-a) i povezane sigurnosne troškove (1,5%), uz prijedlog da se rok za postizanje tog cilja odgodi za 10 godina. Međutim, očekuje se da će američki predsjednik Donald Trump inzistirati na trenutačnom provođenju novih zahtjeva te bi ovu temu mogao iskoristiti kao adut u pregovorima.

Trumpov glavni argument: SAD su godinama bile glavni jamac sigurnosti NATO-a i sada zahtijevaju pravedniju raspodjelu financijskih obveza.

Članstvo Ukrajine: bez «ruskog veta»

Na samitu u Haagu trebala bi se čuti važna politička poruka: pitanje budućeg članstva Ukrajine u NATO-u pripada isključivo Kijevu i državama članicama Saveza. Moskva nema ni pravnu ni moralnu osnovu za nametanje veta u tom procesu.

NATO time šalje jasan signal: više neće biti nikakvih zakulisnih dogovora s Kremljem o «zonama utjecaja». Odluka o pristupanju Ukrajine je stvar saveznika — i nitko neće tražiti dopuštenje od agresora.

Ova poruka iznimno je važna za Kijev: potvrđuje da su vrata Saveza i dalje otvorena te da je strateški smjer Ukrajine prema euroatlantskoj integraciji nepovratan.

Vrijeme odluka

Samit u Haagu mogao bi postati točka bez povratka za NATO. Svijet si više ne može priuštiti odgode. Jačanje obrambenih sposobnosti, potpora Ukrajini, jasna procjena ruske prijetnje — to više nije politička igra, već pitanje opstanka sustava koji je Europi donosio mir više od 70 godina.

Ukrajina je dokazala da je spremna boriti se za svoju budućnost. Sada je red na saveznicima — jesu li spremni ulagati u vlastitu sigurnost ne samo novcem, nego i političkom voljom?

Dolazi trenutak kada će sve formalnosti biti uklonjene, a svatko će morati odlučiti — na kojoj strani povijesti želi stajati.

Marko Vidović, „Balkanske vijesti“