Posebno je užasavajuće stanje u zdravstvu
PišeJagoda Marić
FOTO: Pixsell PišeJagoda Marić prije 10 sati 148 preporuka
U Hrvatskoj likvidnost nikada nije bila veća nego posljednje dvije, tri godine. Novca nikada nije bilo više, privatni sektor bilježi rekordan prihod i dobit, a posljedično i država obilne proračunske prihode, ali su ipak u tom razdoblju značajno povećana potraživanja koja država ne uspijeva naplatiti od svojih dužnika, kao i dugovanja države.
Pokazuju to podaci iz Vladinog izvještaja o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu, prema kojem je država na kraju prošle godine imala dvije milijarde i 453 milijuna eura dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja. Državnom proračunu i njegovim korisnicima dužnici su u godinu dana, u odnosu na podatke iz izvješća za izvršenje proračuna u 2023. godini, povećali dug za 13 posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Ogroman skok nenaplaćenih potraživanja
Istovremeno su dospjele neplaćene obveze proračunskih korisnika porasle 109 posto i na kraju prošle godine iznosile su 547 milijuna eura. Iako su obveze koje država nije platila na vrijeme znatno brže rasle u posljednjih godinu dana, one su i dalje četiri i pol puta manje od obveza koje prema državi imaju njeni dužnici.
Po pitanju potraživanja koje država ne uspijeva naplatiti stanje se zabrinjavajuće pogoršalo u odnosu na kraj 2022. godine. Tada je država imala milijardu i pol nenaplaćenih potraživanja, što znači da su ta potraživanja u dvije godine porasla za čak 953 milijuna eura odnosno za 63 posto.
Problemi Ministarstva financija
Najvećim dijelom odnosi se to na potraživanja koja ne uspijeva naplatiti Ministarstvo financija, pa se može pretpostaviti da je riječ o porezima, doprinosima ali i kreditima i zajmovima koje je davala država. Sve te dospjele obveze posljednjeg dana prošle godine iznosile su milijardu i 564 milijarda eura, što je 222 milijuna ili 16,5 posto više nego godinu dana ranije. U odnosu na kraj 2022. godine dospjela potraživanja koje Ministarstvo financija nije uspjelo naplatiti porasla su više nego dvostruko. Na kraju 2022. godine iznosila su 746,5 milijuna eura.
Gotovo 230 milijuna eura nenaplaćenih potraživanja na kraju prošle godine zabilježilo je i Ministarstvo poljoprivrede, a više od 205 milijuna eura Ministarstvo zdravstva. U taj je iznos uključen i dug Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema bolnicama što situaciju čini još apsurdnijom je je riječ o dugovanjima unutar javnog sektora.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Golemi dugovi zdravstva
Kad su u pitanju dugovanja proračunskih korisnika, odnosno državnog proračuna, onda tu prednjači Ministarstvo zdravstva i to toliko da bi se moglo reći da neplaćene obveze države ne bi bile vrijedne spomena da nije duga u zdravstvu. Od 547 milijuna eura koje je država nije platila na vrijeme čak 500 milijuna eura, odnosno više od 91 posto odnosi se na dug u zdravstvu.
Plaćanje obveza na vrijeme u tom sektoru se pogoršava, jer je na kraju prošle godine dug Ministarstva zdravstva bio 230 milijuna eura, koliki je bio i na kraju 2022. godine. Riječ je uglavnom o dugovima za lijekove i medicinski materijal koji i dalje rastu, iako je država u posljednjih nekoliko godina za njihovo plaćanje izvanredno dala stotine milijuna eura. Tako je na kraju prošle godine zbog neplaćanja dugova u zdravstvu bilo zarobljeno više od tri milijarde eura, što je oko 3,6 posto hrvatskog BDP-a.
Državi prijete sudski sporovi od 1,87 milijarda eura
Kad se tome dodaju sudski sporovi koji prijete proračunu, a lani su iznosili milijardu i 877 milijuna eura, što je oko 2,25 posto BDP-a, to znači da je na kraju prošle godine zbog neplaćanja i sudskih sporova bilo blokirano ili zarobljeno bilo više od 5,8 posto BDP-a. Tijekom prošle godine povećao se i iznos sudskih sporova i potencijalnih obveza koje bi mogle pasti na teret državnog proračuna i to za 17,8 posto, odnosno za 286 milijuna eura. Na kraju 2023. godine iznosio je milijardu i 593 milijuna eura.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Kao i godinu dana ranije, sudski sporovi najviše prijete resorima potpredsjednika Vlade Branka Bačića i Olega Butkovića. U slučaju Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ti su sporovi na kraju prošle godine bili veći od 509 milijuna eura, a kad je u pitanju Ministarstvo mora prometa i infrastrukture sporovi su bili vrijedni gotovo 449 milijuna eura.
Više od 271 milijun eura vrijedni su i sporovi u koje je uključeno Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a najvećem dužniku Ministarstvu zdravstva prijete i sporovi od 150 milijuna eura. Više od sto milijuna eura ukupna je vrijednost sporova koji su pokrenuti u resoru Ministarstva unutarnjih poslova.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Source link: www.telegram.hr
