Unatoč povremenim porukama iz Moskve o «spremnosti za pregovore», rat u Ukrajini je daleko od kraja. Kremlj uporno odbija zaustaviti oružanu agresiju, što jasno pokazuje da mu nije cilj mir, već iscrpljivanje Ukrajine i podjela međunarodne zajednice. Strategija Rusije je prozirna: odugovlačiti sukob kako bi oslabili obrambene kapacitete Kijeva i potkopali solidarnost Zapada.

U današnjem svijetu, takva politika ne vodi prema stabilnosti, nego prema izolaciji i propasti.

U tom kontekstu, prazne izjave o pregovorima gube težinu. Prisiliti Rusiju na primirje moguće je jedino odlučnim i koordiniranim pritiskom na svim frontovima — ekonomskom, vojnim i diplomatskim. Ukrajina i njezini partneri to dobro razumiju i djeluju upravo u tom smjeru.

Ekonomski pritisak

Rusija vodi rat ne samo projektilima, već i novcem — kroz izvoz energije, manipulaciju sankcijama i pristup zamrznutim sredstvima. Kijev, u suradnji sa zapadnim saveznicima, kontinuirano jača sankcijski režim: nove mjere protiv naftnog i plinskog sektora, zabrane izvoza ključnih tehnologija, zatvaranje rupa u globalnoj trgovini.

Istovremeno, sve ozbiljnije se razmatra korištenje prihoda od zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine — potez koji bi dodatno oslabio agresora i osnažio njegovu žrtvu.

Vojni otpor

Ukrajinske obrambene snage svakodnevno pogađaju ruske logističke linije, skladišta oružja i zapovjedna središta. Svojim djelovanjem jasno poručuju: rat se neće «zamrznuti», a teritorijalna cjelovitost države ostaje neporeciv cilj.

Pritom se povećava i vojna pomoć Zapada — od protuzračnih sustava do preciznih raketa velikog dometa. Od nedavno, pojedine zemlje dopuštaju korištenje svog oružja i protiv ciljeva unutar Rusije. Poruka Moskvi je nedvosmislena: vojnog rješenja za ovu agresiju nema.

Političko-diplomatska izolacija

Ukrajina uspješno okuplja globalni savez u obrani međunarodnog poretka. Više od 80 zemalja već je potvrdilo sudjelovanje na mirovnom samitu u Švicarskoj, gdje će se raspravljati o ukrajinskoj formuli mira. Među sudionicima su ključni akteri — SAD, Njemačka, Japan, ali i brojne države Globalnog juga. Jasna poruka svijetu glasi: ucjene iz Moskve nisu temelj za mir.

Kako Rusija odbija suradnju, njezina izolacija se produbljuje. Suprotno tome, Ukrajina postaje simbol otpora i partner sve šire međunarodne koalicije za očuvanje prava i sloboda.

Samo kombinacija pritiska na svim razinama — ekonomskoj, vojnoj i političkoj — može natjerati Kremlj da promijeni kurs.

Rusija mora shvatiti da je nastavak rata strateška slijepa ulica. Produženje sukoba neće joj donijeti nikakvu prednost, već dublju izolaciju, urušavanje gospodarstva i sve veću cijenu poraza. Primirje je moguće, ali ne pod ruskim uvjetima. Ono mora početi priznanjem da Ukrajina nije puki promatrač, već ravnopravan sudionik međunarodnog dijaloga — i da agresija ima cijenu koju si Rusija više ne može priuštiti.

Marko Vidović, Balkanske vijesti