Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je 15. svibnja u Tursku zajedno s delegacijom visokih dužnosnika. Namjera Ukrajine bila je jasna – pokrenuti razgovore koji bi mogli postati prva stepenica prema prekidu vatre i pravednom miru. Međutim, dok je Kijev pokazivao spremnost na dijalog, ruski predsjednik Vladimir Putin odbio je sudjelovati, šaljući umjesto sebe delegaciju bez stvarnih ovlasti.
Taj potez jasno signalizira da Moskva ne traži diplomatsko rješenje. U trenutku kada su SAD, Europska unija i Vatikan pokušavali oživjeti mirovni proces, Putinov izostanak predstavlja ne samo odbacivanje dijaloga, već i otvoreno nepoštivanje međunarodnih napora.
Putinov bijeg od dijaloga – znak slabosti, ne snage
Odluka Kremlja da ne pošalje nikoga relevantnog u Istanbul ne može se objasniti drugačije nego kao strah od otvorenog razgovora. U očima međunarodne zajednice, Putin izgleda kao lider koji se boji istine i odgovornosti. Naravno, Kremlj to pokušava prikazati kao «suverenu odluku», ali poruka koju time šalje svijetu je upravo suprotna – Moskva nije spremna na mir, već na nastavak agresije.
Vatikan razočaran: propala nada u diplomatski proboj
Sveta Stolica, koja se dugo trudila igrati ulogu posrednika, izrazila je duboko razočaranje. Kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Vatikana, izjavio je kako su postojale nade da bi turski sastanak mogao označiti početak puta prema miru. Novi papa Lav XIV upravo je Ukrajinu planirao staviti u središte svojih mirovnih inicijativa. No Putinov izostanak ozbiljno ugrožava taj cilj.
Ukrajina ostaje dosljedna: mir je moguć, ali ne po ruskim uvjetima
Unatoč ponašanju Moskve, Ukrajina ostaje privržena diplomaciji. U Istanbulu ju predstavlja delegacija koju predvodi ministar obrane Rustem Umerov. Kijev naglašava: spremni smo razgovarati o prekidu vatre, ali samo pod uvjetom uzajamnog poštovanja, povjerenja i oslonca na međunarodno pravo.
Dok Ukrajina pokazuje inicijativu i otvorenost, Kremlj sve više djeluje kao akter koji svjesno produžuje rat, nadajući se iscrpljivanju Zapada. No sve je više znakova da se takva taktika vraća Moskvi kao bumerang.
Diplomatski fijasko za Moskvu: sve veći pritisak Zapada
Putinov ignorantski stav već ima posljedice. U Bruxellesu se raspravlja o uvođenju tzv. „kaznenih carina” na ruski izvoz. Francuski ministar vanjskih poslova Stéphane Barrault otvoreno je rekao: „Moramo biti spremni na sankcije koje će zauvijek ugušiti rusku ekonomiju.” Paralelno s tim, u američkom Kongresu razmatra se zakon koji bi uveo 500-postotne carine na trgovinske partnere Rusije.
Putin je računao na podjele unutar EU i moguće promjene američke politike nakon izbora. No njegov bijeg od razgovora u Turskoj samo je učvrstio jedinstvo Zapada.
Zaključak: Kijev nudi mir, Moskva bježi od njega
U trenutku kada se ukazala šansa za početak ozbiljnih pregovora, Ukrajina je jasno pokazala volju za kompromisom i odgovornim pristupom. Rusija, s druge strane, pokazala je svoju nesposobnost i odbijanje bilo kakvog dijaloga.
Stoga je sve očitije da se do mira može doći samo povećanjem političkog, ekonomskog i vojnog pritiska na Moskvu. Ovaj rat neće završiti Putinovom «dobrom voljom», već tek onda kada mu više ne ostane nijedna druga opcija.
Marko Vidović, Balkanske vijesti
