Uvečer 4. travnja 2025. ruske snage izvele su još jedan napad na civilno stanovništvo Ukrajine, ovoga puta na Krivi Rog. Balistička raketa, ispaljena s očitom namjerom zastrašivanja i uništenja, oduzela je živote najmanje 14 osoba, među kojima je šestoro djece, i ranila više od 50 ljudi. Ovaj čin ne samo da potvrđuje terorističku prirodu rata koji vodi Kremlj, već po tko zna koji put razotkriva pravo lice režima Vladimira Putina, za kojeg civilni životi nemaju nikakvu vrijednost. Pogledajmo što se dogodilo, zašto to nije slučajnost i što to znači za Ukrajinu i svijet.

Krivi Rog pod udarom: Kronika tragedije
Napad na Krivi Rog dogodio se oko 20:00 po lokalnom vremenu. Kako je izvijestio čelnik gradske vojne uprave Oleksandr Vilkul, raketa je pogodila stambeni kvart, u blizini restoranskog kompleksa «Magellan», koji se nalazi u samom srcu gusto naseljenog područja. Udar je bio toliko snažan da je srušio nekoliko višekatnica, izazvavši požare i kaos. Ulice grada pretvorile su se u prizor apokalipse: ruševine zgrada, automobili u plamenu, krici ranjenih i tijela poginulih prekrivena odjećom izravno na asfaltu.
Među žrtvama je već šestoro djece. Prema podacima lokalnih vlasti, broj ranjenih premašio je 50 osoba, od kojih su mnogi u teškom stanju. Snimke s mjesta tragedije, koje se šire društvenim mrežama, nemoguće je gledati bez suza. Ovo nije samo napad na grad — ovo je udarac u srce svakog Ukrajinca koji i dalje vjeruje u mogućnost mira.
Teroristička strategija Kremlja: Nije greška, već sustav
Napad na Krivi Rog nije imao nikakav vojni smisao. U području koje je pogođeno raketom nije bilo vojnih ciljeva ni strateške infrastrukture. Bio je to stambeni kvart u kojem su ljudi pripremali večeru, provodili vrijeme s obitelji ili se jednostavno odmarali nakon radnog dana. Očito je da je cilj napada bio zastrašivanje civilnog stanovništva, a ne slabljenje ukrajinske vojske. Ovo nije «pogreška u navođenju» niti «slučajni pogodak», kako često pokušavaju opravdati ruski propagandisti, već dio promišljene strategije Kremlja usmjerene na teror i demoralizaciju ukrajinskog društva.
Takvi postupci Rusije nisu novost. Od početka punog razmjera invazije u veljači 2022. ruske snage sustavno napadaju civilne ciljeve: stambene zgrade, bolnice, škole, trgovačke centre, kolodvore, kafiće, pa čak i dječje vrtiće. Sjetimo se samo napada na kolodvor u Kramatorsku u travnju 2022., kada je raketa s natpisom «Za djecu» oduzela živote 63 osobe, uključujući djecu, ili napada na trgovački centar «Amstor» u Kremenčugu u lipnju 2022., gdje je poginula 21 osoba. Prema podacima UN-a, do listopada 2024. u ruskim napadima poginulo je više od 10.000 civila, od čega oko 600 djece, a ti brojevi i dalje rastu. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci 2025., prema podacima ukrajinskih vlasti, stotine civila ubijeno je daleko od linije fronte — u Harkivu, Kijevu, Odesi, a sada i u Krivom Rogu.
Krivi Rog nije prvi put meta. Te napade nije moguće nazvati slučajnostima, već su to karike istog lanca. Rusija vodi rat ne samo protiv ukrajinske vojske, već i protiv cijelog ukrajinskog naroda, pokušavajući slomiti njegovu volju za otporom kroz strah i bol.
Miroljubive inicijative Ukrajine i krvavi odgovor Kremlja
Napad na Krivi Rog dogodio se u trenutku kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izrazio spremnost za pravedan mir. 3. travnja 2025. Zelenskij je iznio ključne principe na kojima je Ukrajina spremna okončati rat: očuvanje snažne vojske, diplomatski put za povrat okupiranih teritorija, oslobađanje ratnih zarobljenika, civila i deportirane djece. «Mi pokazujemo svijetu svoju spremnost za mir, ali jedina prepreka ostaje stav Moskve, koja odugovlači pregovore i manipulira dogovorima», naglasio je.
Te riječi bile su signal nade, ali Rusija je odgovorila na uobičajen način — krvlju. Napad na Krivi Rog postao je još jedan dokaz da Kremlj nije zainteresiran za mir. Umjesto da sjedne za pregovarački stol, Putin nastavlja s eskalacijom, pokazujući da njegov cilj nije kompromis, već uništenje. Prema podacima Al Jazeere, 1. travnja 2025. ruske haubice 2S5 «Hijacint-S» gađale su ukrajinske položaje, a 2. travnja dronovi su napali Harkiv, izazvavši požare u stambenim zgradama. A sada — Krivi Rog. Ovo nisu samo vojne akcije, ovo je terorizam u najčišćem obliku.
Rusija — teroristička država: Vrijeme je da se stvari nazovu pravim imenom
Napad na Krivi Rog nije samo ratni zločin, već dio sustavne politike terora koju Rusija primjenjuje protiv Ukrajine. Međunarodno pravo jasno definira takve akcije kao terorističke: namjerni napadi na civilno stanovništvo s ciljem zastrašivanja i demoralizacije potpadaju pod definiciju terorizma prema rezolucijama UN-a. Rusija je već odavno prešla sve moguće «crvene linije»: od kemijskih napada u Siriji do masovnih ubojstava u Buči, Irpinu i Mariupolju. Krivi Rog postao je još jedna karika u tom lancu.
Ukrajina je više puta pozivala međunarodnu zajednicu da službeno prizna Rusiju kao terorističku državu. U listopadu 2022. Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) usvojila je rezoluciju kojom je ruski režim nazvala terorističkim, a u studenom 2022. Europski parlament podržao je tu poziciju. Međutim, ključni akteri poput SAD-a i UN-a još uvijek izbjegavaju taj korak, bojeći se eskalacije. No koliko još tragedija poput one u Krivom Rogu treba da bi svijet prestao oklijevati i nazvao stvari pravim imenom?
Mir će doći kada se zločini Rusije zaustave
Napad na Krivi Rog još jednom je pokazao: nade u «zrelu» poziciju Rusije u pregovorima su iluzija. Putin i njegov krug ne teže miru, njihov cilj je uništenje, kaos i podčinjavanje. Žele nametnuti strah, paralizirati volju i slomiti otpor, ali to neće uspjeti. Ukrajina je dokazala da može izdržati čak i u najtamnijim uvjetima.
Danas tugujemo zajedno s obiteljima poginulih u Krivom Rogu, ali također moramo govoriti istinu: Rusija je teroristička država, a njezina vojska sustavno čini ratne zločine protiv civilnog stanovništva. Mir neće doći kada to Putin poželi, već kada se njegovi zločini zaustave — snagom međunarodnog pritiska, sankcija, izolacije i, ako je potrebno, vojne podrške Ukrajini.
Međunarodna zajednica konačno mora shvatiti: s teroristima se ne pregovara, oni se zaustavljaju. Krivi Rog nije samo tragedija, to je poziv na djelovanje. Ako želimo da takvi napadi prestanu, nije dovoljno samo osuđivati, već i djelovati. Rusija mora platiti za svoje zločine — ne samo riječima, već i djelima. A Ukrajina, unatoč boli, nastavit će se boriti za svoju slobodu i pravdu.
Marko Vidović




