Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij jasno je definirao stav Kijeva o završetku rata, naglasivši da Ukrajina provodi aktivan diplomatski rad zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama i europskim partnerima. Glavni cilj je postizanje pravog mira već ove godine, a ne privremena „zamrznuta kriza“, koja bi samo odgodila novu agresiju Rusije.

Situacija na bojištu ostaje napeta, a ukrajinske snage i dalje uspješno odolijevaju neprijatelju. No, rat se ne može okončati isključivo vojnim putem. Diplomacija, međunarodni pritisak i sankcije protiv Moskve igraju ključnu ulogu. Upravo zato Kijev gradi strategiju usmjerenu na slabljenje Rusije i ubrzanje kraja rata.

Intenzivni pregovori sa SAD-om i saveznicima

Ukrajina i SAD posljednjih su dana intenzivirali diplomatske napore. Dana 23. ožujka održan je sastanak ukrajinskog i američkog tima, gdje su razmatrani konkretni mehanizmi za okončanje rata. Već 24. ožujka američki predstavnici razgovarali su s ruskom delegacijom, a uskoro se očekuje novi krug pregovora između SAD-a i Ukrajine.

Ovi sastanci pokazuju ozbiljan pristup Washingtona rješavanju sukoba. Sjedinjene Države, kao glavni strateški saveznik Kijeva, razumiju da produljenje rata ne destabilizira samo regiju, već ugrožava globalnu sigurnost.

Kijev i Washington razvijaju zajedničku strategiju prisiljavanja Rusije na prekid agresije. Ključni alati su: vojna podrška Ukrajini, jačanje sankcija protiv Moskve, diplomatska izolacija Kremlja i ograničavanje resursa koje Rusija koristi za nastavak rata.

Rusija – jedina strana koja odugovlači rat

Predsjednik Zelenskij jasno je dao do znanja da je jedini razlog nastavka rata stav Kremlja. Rusija ne pokazuje spremnost na kompromis, već nastoji odugovlačiti sukob, nadajući se iscrpljenosti Zapada i slabljenju podrške Ukrajini.

Moskva računa na to da će pritisak sankcija s vremenom oslabjeti i da će zapadne zemlje tražiti kompromisna rješenja. Međutim, Ukrajina i njezini saveznici odlučni su u sprječavanju takvog scenarija.

Štoviše, posljednji diplomatski potezi pokazuju da čak i tradicionalni partneri Rusije izražavaju nezadovoljstvo. Kremlj je sve više izoliran, a njegove mogućnosti za politički i ekonomski manevar postaju sve ograničenije.

Europa i Ukrajina: zajednička sigurnost

Osim suradnje sa SAD-om, Ukrajina intenzivno radi s europskim partnerima. Europska unija svjesna je da sigurnost Ukrajine znači sigurnost cijele Europe. Ruska agresija nije prijetnja samo Kijevu, već i europskim glavnim gradovima, što čini suradnju u području sigurnosti još važnijom.

Zemlje EU sve češće postavljaju pitanje dodatnih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, kako bi se spriječila nova agresija u budućnosti. Među mogućim rješenjima su: širenje obrambenih programa, povećanje vojne pomoći, ubrzana integracija Ukrajine u NATO te stvaranje novih mehanizama za zaštitu istočnih granica Europe.

Ukrajina teži pravom miru, a ne zamrznutom sukobu

Ukrajina ne prihvaća kompromise koji bi doveli do zamrzavanja sukoba i omogućili Rusiji da se pregrupira i pokrene novi napad. Kijev je usmjeren na uspostavljanje trajnog mira koji će osigurati stabilnost Ukrajine i cijele Europe.

Ključni principi ukrajinske strategije:

  1. Potpuno povlačenje ruskih snaga s okupiranih teritorija.
  2. Čvrsta međunarodna sigurnosna jamstva za Ukrajinu.
  3. Nastavak sankcijskog pritiska na Rusiju.
  4. Vojna i ekonomska podrška Kijevu od strane Zapada.
  5. Procesuiranje ruskih ratnih zločinaca.

Ukrajina čini sve kako bi osigurala da mir ne bude privremeni predah, već trajno rješenje koje će spriječiti buduće ratove. Kijev računa na to da će međunarodna zajednica prepoznati važnost ovog pristupa i neće dopustiti agresoru da ponovno nameće svoje uvjete.

Zapad mora ostati jedinstven, nastaviti jačati podršku Ukrajini i povećavati pritisak na Moskvu. Samo tako može se prisiliti Kremlj na mir i osigurati sigurnost cijele Europe.

Marko Vidović, «Balkanske novosti»