Danas se navršava 11 godina od nezakonite aneksije Krima od strane Rusije. Dana 18. ožujka 2014. Moskva je službeno objavila „ulazak“ poluotoka u sastav Ruske Federacije, grubo kršeći ukrajinski suverenitet i norme međunarodnog prava. Međutim, stvarna vojna agresija započela je još 20. veljače 2014., kada su ruske trupe počele zauzimati strateške objekte na Krimu. Ovaj datum čak je utisnut na ruskoj medalji „Za povratak Krima“, čime je Rusija sama priznala početak rata protiv Ukrajine.

Kako je tekla aneksija

Iskoristivši političku krizu u Ukrajini nakon Revolucije dostojanstva, Rusija je pokrenula pažljivo isplaniranu operaciju. Krajem veljače 2014. ruske trupe i naoružane formacije takozvane „krimske samoobrane“, koje su zapravo činili preruđeni ruski vojnici, počele su zauzimati ukrajinske vojne baze, administrativne zgrade i ključne infrastrukturne objekte.

Dana 27. veljače, naoružani ruski specijalci bez oznaka, poznati kao „zeleni ljudi“, preuzeli su kontrolu nad zgradom Vrhovne Rade i Vijeća ministara Krima. Pod njihovim pritiskom, zastupnici su imenovali kolaboracionista Sergeja Aksjonova za čelnika krimske vlade i najavili održavanje „referenduma“ o statusu poluotoka.

Kako bi aneksija izgledala legitimno, Moskva je ubrzano organizirala lažno glasanje 16. ožujka 2014., koje se odvijalo pod prijetnjom oružja. Rezultati referenduma bili su potpuno falsificirani, ali već 18. ožujka Rusija je službeno objavila da Krim postaje dio njenog teritorija.

Prve žrtve ruske agresije

Prvi ukrajinski vojnik koji je stradao od ruku okupatora na Krimu bio je Serhij Kokurin. Kao dočasnik Oružanih snaga Ukrajine, služio je kao voditelj skladišta u 13. fotogrametrijskom centru i ubijen je snajperskim hicem 18. ožujka 2014. dok je branio svoju jedinicu u Simferopolju.

Ovo je bio prvi krvavi čin modernog rusko-ukrajinskog rata, koji traje i danas.

Pokušaji SAD-a da preispitaju status Krima

Dok rat u Ukrajini i dalje traje, pojavljuju se zabrinjavajući signali o mogućim ustupcima Kremlju sa Zapada. Američki portal Semafor izvještava da Trumpova administracija razmatra opciju službenog priznanja Krima kao ruskog teritorija u okviru potencijalnog sporazuma o prekidu sukoba. Štoviše, SAD bi mogle zatražiti od Ujedinjenih naroda da učini isto.

Ako se takva inicijativa zaista realizira, to bi bio ozbiljan udarac međunarodnom pravu i potkopao bi povjerenje u Sjedinjene Američke Države kao vođu slobodnog svijeta. Europske zemlje i Ukrajina već su više puta naglasile da su bilo kakvi teritorijalni ustupci Rusiji neprihvatljivi. Kijev neće pristati na takve kompromise, a Europa neće podržati ovako opasan presedan.

Krim je Ukrajina

Unatoč godinama ruske okupacije, status Krima ostaje nepromijenjen: poluotok je sastavni dio Ukrajine. Nijedan političar koji drži do sebe ne bi smio ni razmatrati njegovo priznanje kao ruskog teritorija. Jedini put prema pravdi jest deokupacija Krima i obnova ukrajinskog suvereniteta.

Rat se nastavlja, ali borba za Krim ne prestaje. Ukrajina i njezini saveznici moraju zadržati čvrst stav: Krim će biti slobodan.

Marko Vidović, Balkanske novosti