Uživo smo pratili razvoj događaja oko pregovora o miru u Ukrajini


                Zelenski o Putinovoj izjavi: 'Ovo je samo još jedna njegova manipulacija. Boji se izravno reći Trumpu da želi nastaviti ovaj rat'

PišeKatarina Knežević Metelko


                Zelenski o Putinovoj izjavi: 'Ovo je samo još jedna njegova manipulacija. Boji se izravno reći Trumpu da želi nastaviti ovaj rat'

PišeHina


                Zelenski o Putinovoj izjavi: 'Ovo je samo još jedna njegova manipulacija. Boji se izravno reći Trumpu da želi nastaviti ovaj rat'

FOTO: AFP


                Zelenski o Putinovoj izjavi: 'Ovo je samo još jedna njegova manipulacija. Boji se izravno reći Trumpu da želi nastaviti ovaj rat'

PišeKatarina Knežević Metelko


                Zelenski o Putinovoj izjavi: 'Ovo je samo još jedna njegova manipulacija. Boji se izravno reći Trumpu da želi nastaviti ovaj rat'

PišeHina prije 3 sata 124 preporuka

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da se Rusija slaže s prijedlozima Sjedinjenih Država za prekid vatre u Ukrajini, ali je istaknuo da treba ukloniti temeljne uzroke sukoba i razjasniti puno detalja. Putin je poslao desetke tisuća vojnika u Ukrajinu 2022., što je izazvalo najveću konfrontaciju Moskve i Zapada od Hladnog rata.

Ruski i američki dužnosnici razgovarali su o uvjetima tijekom osobnih i virtualnih razgovora posljednja tri tjedna, navode dobro upućeni izvori. Uvjete Kremlja su opisali kao široke i slične zahtjevima koje je prethodno iznosio Ukrajini, SAD-u i NATO-u.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Ruske snage napreduju na terenu od sredine 2024. i kontroliraju gotovo petinu teritorija Ukrajine. Rat traje već tri godine, a američki predsjednik Donald Trump rekao je da će ga zaustaviti. U srijedu je rekao kako se nada da će Kremlj pristati na američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre koji je već podržala Ukrajina, kako bi se okončalo ono što je Trump opisao “krvoprolićem”. Putin je zahvalio Trumpu na njegovim naporima da okonča rat.

Što se događalo:

Tajani: ‘Moramo znati što stoji iza Putinove izjave’

  • Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani komentirao je Putinov odgovor na Trumpov prijedlog o prekidu vatre.

“Moramo točno znati što Putin želi, što je iza njegove izjave. Važno je ostati za stolom i nastaviti razgovore o pravednom i dugoročnom miru”, kazao je. Europljani podupiru prijedlog SAD-a i Ukrajine za trenutni 30-dnevni prekid vatre, za koji je Putin danas rekao da su “bitne nijanse” i naveo niz pitanja koja su ostala otvorena za Trumpa.

Postavlja se i pitanje – što će pisati u zajedničkoj izjavi koju sutra očekuju američki državni tajnik Marco Rubio i šest drugih ministara vanjskih poslova na sastanku G7 u Quebecu i hoće li osuditi Rusiju zbog rata. “Mislim da je bombardiranje civilnog stanovništva neprihvatljivo”, komentirao je Tajani. Nije želio otkriti hoće li se ta njegova misao naći u zajedničkoj izjavi.

Zelenski: ‘Ovo je još jedna manipulacija Rusije’

  • Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se nakon konferencije za medije koju je održao Vladimir Putin.

“Svi smo čuli iz Rusije vrlo predvidljive i manipulativne Putinove riječi kao odgovor na prijedlog primirja na fronti – on se, zapravo, već sada priprema za odbijanje te ideje. Putin se boji izravno reći Trumpu da želi nastaviti ovaj rat i ubijati Ukrajince. Zato u Moskvi postavljaju takve uvjete za primirje da ono uopće ne može biti ostvareno ili da se što dulje odgađa”, navodi.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

“Putin često tako postupa – ne kaže izravno ‘ne’, ali oteže i onemogućava postizanje normalnih rješenja. Smatramo da su ovo sada samo još jedne u nizu ruskih manipulacija. Postojao je američki prijedlog o bezuvjetnom primirju na nebu, moru i fronti. Mi u Ukrajini smo taj prijedlog prihvatili. Od američke strane čuli smo da postoji spremnost za organizaciju kontrole i verifikacije. To je uistinu izvedivo – uz američke i europske resurse”, rekao je Zelenski.

“Tijekom primirja bilo bi moguće pripremiti odgovore na sva pitanja o dugoročnoj sigurnosti i stvarnom, pouzdanom miru te na stol staviti plan završetka rata. Ukrajina je spremna raditi maksimalno brzo i maksimalno konstruktivno. O tome smo razgovarali s američkim predstavnicima, a svjesni su toga i naši europski partneri, kao i svi naši saveznici diljem svijeta”, naglasio je.

“Mi ne postavljamo uvjete koji nešto kompliciraju. To čini Rusija. Kao što smo uvijek govorili, jedini koji će sve otegnuti i biti nekonstruktivan je Rusija. Njima treba rat. Putin je ukrao godine mira i nastavlja ovaj rat iz dana u dan. Sada je nužno izvršiti pritisak na njega. Potrebno je uvesti sankcije koje će imati učinak. Nastavit ćemo surađivati s našim američkim i europskim partnerima, kao i sa svima u svijetu koji žele mir kako bismo prisilili Rusiju da okonča ovaj rat”, zaključio je Volodimir Zelenski.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Зараз ми всі почули з Росії дуже передбачувані, дуже маніпулятивні слова Путіна у відповідь на ідею тиші на фронті – він фактично готує відмову станом на зараз. Путін, звісно, боїться сказати прямо Президенту Трампу, що хоче продовжувати цю війну, хоче вбивати українців. І тому вони там, у Москві, обставляють ідею тиші такими передумовами, щоб взагалі нічого не вийшло або щоб не виходило якнайдовше. Путін часто так робить – не каже «ні» напряму, але робить так, що практично тільки все затягує та унеможливлює нормальні рішення. Ми вважаємо, що це все зараз – чергові російські маніпуляції. Була американська пропозиція щодо безумовної тиші в небі, на морі та на фронті. Ми в Україні сприйняли цю пропозицію. Від американської сторони ми чули, що є готовність організувати контроль і верифікацію. І це реально забезпечити – з американськими можливостями, з європейськими можливостями. І щоб за час тиші підготувати відповіді на всі питання про довгострокову безпеку та реальний, надійний мир і покласти на стіл план завершення війни. Україна готова працювати максимально швидко, максимально конструктивно. Ми говорили про це американським представникам, про це знають і наші європейські партнери, усі наші партнери у світі. Ми не ставимо умов, які щось ускладнюють. Це Росія робить. Як ми завжди й говорили, єдиний, хто буде все затягувати, єдиний, хто буде неконструктивний, – це Росія. Їм треба війна. Путін украв роки миру й продовжує цю війну – день за днем. Зараз треба на нього тиснути. Треба вводити санкції, які допоможуть. Будемо працювати й надалі з нашими американськими партнерами, із європейськими партнерами, з усіма у світі, хто хоче миру, щоб примусити Росію до завершення війни.

Posted by Володимир Зеленський on Thursday, March 13, 2025

‘Mirovni pregovori? Možda u paralelnom svemiru’

  • Dok Moskva razmatra privremeni prekid vatre, njezina vojna mašinerija nastavlja pritiskati kako bi povećali prednost na prvoj crti. Diplomatski pregovori mogu biti spori i teški što se na bojištu mjeri izgubljenim životima.

U vojnu bolnicu u istočnoj Ukrajini ozlijeđeni u naletima pristižu kolima hitne pomoći. Očita je nepovezanost diplomacije koja se odvija daleko od borbi s brutalnom bitkom gdje se ljudska tijela još uvijek uništavaju mecima i bombama.

Novinari BBC-a na prvoj su liniji vidjeli dvadesetak ukrajinskih vojnika kako se ukrcavaju u autobus. Bit će prevezeni u bolnicu u Dnjipru. Neki hodaju i šepaju, drugi su na nosilima. Autobus je opremljen medicinskom opremom kako bi ozlijeđeni primali liječničku pomoć i dok se voze po rupama na cestama.

Veliki broj muškaraca je pogođen šrapnelima pristiglim iz najstrašnijeg oružja u ovom ratu – dronova. Nitko od vojnika ne vjeruje da će rat brzo završiti. Tridesetogodišnji Maksym na nosilima kaže da je čuo razgovore o privremenom prekidu vatre. “Putina smatram ubojicom, a ubojice ne odustaju tako lako”, dodaje.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

“Ne vjerujem da će doći do prekida vatre. Imao sam puno prijatelja koji više nisu s nama. Volio bih vjerovati da će sve biti dobro. Ali ne možete vjerovati Rusiji. Nikada”, navodi drugi vojnik.

Sofija, 22-godišnja studentica medicine, radi s timom medicinara posljednjih 18 mjeseci. I ona je skeptična u vezi s šansama za prekid vatre. “Ne mogu vjerovati, ali stvarno bih voljela da dođe do primirja”, kaže.

Kaže da su, kada je prvi put čula vijest da su se SAD i Ukrajina složile oko prekida vatre, na njihove baze letjeli ruski dronovi koje je oborila ukrajinska protuzračna obrana. Za nju je priča o miru – priča iz paralelnog svemira.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Sofija smatra kako je “dobro da Ukrajina i Amerika ponovno razgovaraju”. Ali što se tiče nade u bilo kakav prekid vatre, podsjeća: “Sjetite se svih poziva na prekid vatre koje smo imali u prošlosti. Nisu upalili. Kako bi onda ovo moglo funkcionirati?”

Jermak: ‘Ukrajina i SAD neće dopustiti zamrzavanje sukoba’

  • Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, izjavio je da su i Ukrajina i SAD odlučni u tome da neće dozvoliti “zamrzavanje sukoba”.

„Naše se stajalište u potpunosti poklapa sa stajalištem naših američkih partnera“, rekao je Jermak i dodao da je sudjelovao u nedavnim pregovorima s Amerikancima u Džedi, a sastanak je opisao kao „vrlo uspješan“.

„Ovo je tek početak. Pred nama je još mnogo posla“, naglasio je Jermak i istaknuo da će u cijelom mirovnom procesu u Ukrajini sudjelovati i europski predstavnici. „Najvažnije je da Ukrajina nije sama, već zajedno sa svojim partnerima“, zaključio je.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Trump ne odustaje od Grenlanda

  • Američki predsjednik Donald Trump raspričao se danas pred novinarima u Bijeloj kući. Jedna od tema bila je i pripajanje Grenlanda SAD-u od kojega ne odustaje. Više o tome možete pročitati OVDJE.

Trump ugostio šefa NATO-a u Bijeloj kući

  • Donald Trump ugostio je glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea u Bijeloj kući.

Trump je rekao da je njegov izaslanik Steve Witkoff u ozbiljnim razgovorima u Rusiji. “Nadam se da će Rusija učiniti pravu stvar”, dodao je i ponovio da bi volio vidjeti prekid vatre od strane Rusije. Trump je rekao da ne misli da će Rusija napasti američke saveznike. “To se neće dogoditi. Pobrinut ćemo se da se to ne dogodi”, rekao je.

Putinovu izjavu o primirju s konferencije za novinare smatra obećavajućom, ali inzistira na tome da nije bila potpuna. Ponovio je da je voljan razgovarati s Putinom o prijedlogu o prekidu vatre.

Američki predsjednik odustao je od svoje kritike NATO-a i pohvalio Ruttea za njegovu ulogu, rekavši da radi “fantastičan posao”. Dodao je da NATO “jača”. I prije i nakon izbora, Trump je kritizirao zemlje NATO-a zbog neispunjavanja trenutnog cilja članica da troše 2 posto BDP-a na obranu. Tvrdio je da je razlika nepravedna i da stavlja teret na SAD.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Iako su njegove nedavne javne izjave o savezu bile pune kritika, čelnici drugih zemalja članica nadaju se da njegove današnje izjave predstavljaju promjenu u stajalištu Bijele kuće. Rutte je pozvao NATO da proizvodi više oružja, navodeći da savez ne čini dovoljno i da zaostaje za Rusijom i Kinom.

Witkoff će se uskoro sastati s Putinom

  • Izaslanik Donalda Trumpa Steve Witkoff u Moskvi bi trebao Vladimiru Putinu predstaviti plan prekida vatre. Očekuje se da će njihov sastanak započeti uskoro, rekao je Reutersu izvor upućen u situaciju.

Trump je pojačao pritisak na ruskog predsjednika da prihvati sporazum o prekidu vatre, a Putin je na svojoj tiskovnoj konferenciji kazao da detalje još treba definirati do kraja.

Iako je rekao da se Rusija slaže s prijedlozima o prekidu vatre, inzistirao je na tome da se njezino stajalište temelji na pretpostavci kako će se “ukloniti početni razlozi za krizu”.

Analitičar: ‘Putin ne želi uznemiriti Trumpa’

  • Dopisnik SkyNewsa iz Moskve Ivor Bennett navodi da stav Vladimira Putina o prekidu vatre nije nikoga posebno iznenadio. “On nije ni namjeravao odbiti ovaj prijedlog iako su održani dugi razgovori u kojima je pokušao prikazati Rusiju kao mirotvorca”, napisao je Bennett.

Smatra da Putin ne želi uznemiriti Donalda Trumpa, što se i vidjelo jer je na konferenciji za novinare pohvalio američkog predsjednika za pokušaje postizanja mira u Ukrajini. Ruski sporazum dolazi s nekoliko uvjeta, “nekoliko nijansi”. Bennett navodi da Putin ne želi izgubiti prednost Rusije nakon što je vratila veliki dio Kurska.

BBC piše da je Putinov stav o prekidu vatre u Ukrajini pokazao da je, nakon tri godine rata, Kremlj više nego sposoban prakticirati pametnu diplomaciju. S jedne strane, činilo se da je pozitivno odgovorio na prijedlog SAD-a za hitnim prekidom neprijateljstava. Izravno “ne” zateglo bi odnose između Kremlja i Bijele kuće – veze koje su se tek nedavno počele poboljšavati, a posljednjih tjedana uglavnom su išle u prilog Moskvi.

S druge strane, pristanak na bezuvjetni prekid vatre, iz perspektive Kremlja, mogao bi oslabiti rusku poziciju na bojnom polju. Putinove riječi, zajedno s njegovim jučerašnjim nenajavljenim posjetom regiji Kursk, gdje se pojavio u vojnoj odori, potvrdile su da uspjeh na bojnom polju ostaje prioritet Moskve.

Sada je veliko pitanje kako će Bijela kuća protumačiti Putinovu izjavu: kao poziv na pregovore ili pokušaj da se isključe Trumpovi mirovni napori. Nepoznato je koliko daleko bi Bijela kuća mogla ići u uvjeravanju Ukrajine da prihvati ruske zahtjeve.

Putin: Slažem se s primirjem, ali prije treba riješiti neke stvari

  • Na pitanje o 30-dnevnom prekidu vatre, Putin je kazao da se s njime slaže, ali da postoje pitanja na koja se prvo treba odgovoriti. “Najprije treba ukloniti temeljne uzroke krize”, kaže Putin.

“Slažemo se s prijedlogom o prekidu vatre kako bi se zaustavila neprijateljstva, ali polazimo od činjenice da bi ovaj prekid vatre trebao dovesti do trajnog mira i trebao bi ukloniti temeljne uzroke ove krize”, rekao je. Putin se osvrnuo i na svoj jučerašnji posjet Kursku rekavši da je “situacija u potpunosti pod našom kontrolom, a skupina koja je upala na naš teritorij potpuno je izolirana”. Kazao je da “ukrajinske trupe više ne mogu napustiti to područje i da će se ili morati predati ili umrijeti”.

“Postoje pitanja o kojima moramo razgovarati”, kazao je Putin o američkom prijedlogu za prekid vatre i nagovijestio telefonski razgovor s Trumpom. Govorio je i o širim problemima s prekidom vatre jer, kako kaže, to bi moglo dati Ukrajini priliku da se ponovno naoruža i povrati zamah dok Rusija, kako tvrdi, trenutno napreduje.


                Zelenski o Putinovoj izjavi: 'Ovo je samo još jedna njegova manipulacija. Boji se izravno reći Trumpu da želi nastaviti ovaj rat'

Vladimir Putin AFP

“Kako će se rješavati drugi aspekti primirja duž linije bojišnice od 2000 kilometara? Kao što znate, ruske trupe napreduju praktički u svim sektorima linije kontakta i postoje svi uvjeti da opkolimo prilično velike jedinice. Pa što bi se dogodilo tijekom tih 30 dana? Bi li to omogućilo Ukrajini da nastavi prisilnu mobilizaciju ili opskrbu Ukrajine oružjem kako bi se novomobilizirane jedinice mogle obučavati ili se to neće dogoditi”, upitao je Putin.

Pitao je i tko bi nadzirao prekid vatre. “Tko će izdati zapovijed za prekid neprijateljstava? Tko će odlučiti gdje je došlo do kršenja mogućeg sporazuma o prekidu vatre na cijeloj liniji od 2000 kilometara i tko će biti kriv? Tko će biti kriv za kršenje primirja? Sva ta pitanja moraju biti pažljivo, mukotrpno proučena s obje strane”, poručio je i dodao da je ideja dobra i da ju Rusija podržava, ali da postoje pitanja o kojima se treba razgovarati.

“Mislim da trebamo pregovarati s našim američkim kolegama i partnerima, možda telefonski poziv s predsjednikom Trumpom, ali samu ideju okončanja ovog sukoba mirnim putem mi podržavamo”, kazao je Putin.

Rusija i Bjelorusija optužuju NATO za neprijateljske akcije

  • U trenutcima dok Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko održavaju konfrenciju za medije u Moskvi, objavljeno je zajedničko priopćenje nakon njihovog sastanka.

Kako prenosi SkyNews, u priopćenju se navodi da dvije zemlje smatraju akcije NATO-a u Ukrajini neprijateljskim i destabilizirajućim.

Dvojica čelnika također osuđuju politiku Europske unije prema Rusiji i Bjelorusiji, koju opisuju kao agresivnu i konfrontirajuću. Također kažu da su spremni poduzeti vojne i diplomatske mjere kao odgovor na akcije NATO-a.

Putin i Lukašenko se obraćaju javnosti

  • Nakon više od dva sata nakon što je najavljena konferencija za medije, Vladimir Putin obratio se javnosti s Aleksandrom Lukašenkom.

Putin je zahvalio Lukašenku na dolasku u Moskvu i rekao da su dvije zemlje “veliki prijatelji”. Govoreći o sastanku, Putin je kazao da su razgovarali o sigurnosti i obrani te razmijenili mišljenja o regionalnim pitanjima. “Zbog teške situacije u Europi i na našim granicama, razgovarali smo o zajedničkoj obrani”, rekao je Putin koji je spomenuo i “različiti vojni arsenal”.

Kazao je da je s Lukašenkom razgovarao o “brojnim pitanjima o stvaranju zajedničkog obrambenog područja”. “Imamo taktičko nuklearno oružje i obrambene sustave koji štite sigurnost, štite zapadne granice naših država”, rekao je Putin. Dodao je su razmijenili službene dokumente o ratifikaciji bilateralnog sporazuma o sigurnosnim jamstvima.

Aleksandar Lukašenko je tijekom obraćanja u Moskvi rekao da su on i Vladimir Putin razgovarali o ratu u Ukrajini. Kaže da ljudi trebaju “vjerovati činjenicama”, ne ulazeći u detalje razgovora o Ukrajini.

“To je najvažnije. A sve ove izjave i sva ta obećanja samo su prazne riječi”, rekao je. Osudio je “nelegitimne sankcije” koje je Rusiji nametnuo Zapad. “Uvjereni smo da ćemo uspjeti nadvladati taj pritisak”, kazao je Lukašenko.

Trump i Putin se ipak neće čuti danas

  • Rusija i Sjedinjene Države tek se trebaju dogovoriti o mogućem telefonskom razgovoru između predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trumpa, rekao je savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov, izvijestila je novinska agencija Interfax.

Agencija prenosi riječi Ušakova koji je kazao da Kremlj ipak ne očekuje da će Putin danas razgovarati s Trumpom, iako je Kremlj ranije u četvrtak rekao da bi danas Putin i Trump mogli telefonski razgovarati.

Švedska šalje novčanu pomoć Ukrajini

  • Švedska će dati Ukrajini 106 milijuna funti za pomoć u obnovi i razvoju. Benjamin Dousa, stockholmski ministar za međunarodni razvoj, rekao je da će se novac također koristiti za hitne humanitarne potrebe.

U pomoć je uključena potpora za obnovu uništene infrastrukture, razminiranje i obuku zdravstvenih radnika. To je dosad najveći švedski program pomoći civilima, dodao je Dousa.

“Potpora Ukrajini pitanje je solidarnosti, ali i sigurnosti Švedske”, rekao je novinarima.

Alaudinov: ‘U Kurskoj oblasti preostalo osloboditi pet naselja’

  • Zapovjednik specijalnih snaga “Ahmat” i zamjenik načelnika uprave ruskog Ministarstva obrane, general-major Apti Alaudinov, izjavio je da je u Kurskoj oblasti preostalo još samo pet naselja pod kontrolom ukrajinskih snaga, ali da su ona već u fazi “aktivnog oslobađanja”, prenosi ruska agencija RIA Novosti.

Naglasio je da je situacija u regiji povoljna te da se ukrajinske snage povlače, ostavljajući iza sebe oružje i tehniku. Prema njegovim riječima, ruske snage nastavljaju napredovati, a u nekim sektorima već su prešle državnu granicu i ušle u Sumi.

Načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov naveo je da je ruska vojska oslobodila više od 1100 četvornih kilometara teritorija i da su gubici ukrajinske strane u tom području premašili 67 tisuća ljudi. Također je rekao da se ukrajinski vojnici masovno predaju – do sada ih je zarobljeno 430.

Putin će se danas oglasiti o primirju?

  • U tijeku je sastanak Vladimira Putina i predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka. Posebni dopisnik za Kommersant iz Kremlja objavio je kako je za pressicu akreditiran nezabilježen broj novinara. Nakon sastanka i ručka očekuju se izjave za medije dvojice predsjednika. Ranije danas je i Dmitrij Peskov kazao kako bi Putin mogao komentirati prijedlog o primirju budu li ga novinari pitali o tome.

Putinov savjetnik protiv primirja

  • Savjetnik ruskog predsjednika za međunarodna pitanja Jurij Ušakov rekao je da je u razgovoru s američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Mikeom Waltzom iznio ruska stajališta o rješenju sukoba s Ukrajinom.

Ušakov je kazao da je Moskva zainteresirana za dugoročno rješenje, ne za primirje. Rusija 30-dnevni prekid vatre koji je predložio SAD vidi tek kao “privremeni predah za ukrajinsku vojsku”, prenosi Kommersant njegove riječi iz intervjua državnoj televiziji. “Čini mi se da nikome nisu potrebni potezi koji bi predstavljali nekakvu imitaciju mira”, dodao je. Nejasno je hoće li njegov stav službeno zauzeti i Kremlj čiji glasnogovornik Dmitrij Peskov već drugi dan zaredom govori da ne treba trčati pred rudo s bilo kakvim komentarima.

“Dosta često se čujem u zadnje vrijeme telefonom s Mikeom Waltzom. Jučer me nazvao da me izvijesti o glavnim rezultatima razgovora s ukrajinskom delegacijom u Džedi”, rekao je Ušakov i izrazio nadu da će Amerikanci uvažiti ruske stavove u nastavku procesa. Između ostalog, izjavio je i da administracija Donalda Trumpa shvaća da “razgovori o učlanjenju Ukrajine u NATO ne dolaze u obzir”.

Kremlj tvrdi: ‘Vratili smo kontrolu nad Sudžom’

  • Kremlj tvrdi kako su ruske snage vratile kontrolu nad Sudžom, ključnim gradom u Kurskoj oblasti. Sudžu su u kolovozu prošle godine zauzele ukrajinske snage nakon iznenadnog upada u Kursku oblast u Rusiji.

Trumpov posebni izaslanik doputovao u Moskvu

  • Steve Witkoff, posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, upravo je doputovao u Moskvu, objavio je BBC pozivajući se na izvještaje ruskih medija.

Witkoff bi se u Moskvi trebao susresti s najvišim ruskim dužnosnicima kako bi razgovarali o primirju u Ukrajini.

Najavljen posjet američke delegacije Moskvi

  • Peskov je potvrdio dolazak američke delegacije u Rusiju na pregovore. “Već je bilo kontakata. jučer je bio telefonski razgovor Waltza i Ušakova, Rusija je dobila određene informacije”, rekao je.

“Pregovarači stižu, kontakti se planiraju. Nećemo brzati, reći ćemo vam kasnije”, naveo je. Ponovio je da Rusija dobiva informacije o mirovnom sporazumu, kako je i najavljeno. “Kada ih dobijemo, i to ne preko medija neko preko bilateralnih dijaloga, onda ćemo razmisliti i oformiti stajalište”, zaključio je na tu temu Peskov.

Putin je osjećao potrebu da u Kursk ode u vojnoj odori

  • Dmitrij Peskov je medijima kazao kako je Putin jučer smatrao kako je potrebno da u Kursk ode u vojnoj odori. “Smatrao je to potrebnim”, rekao je Peskov kratko.

Kremlj: ‘Putin će možda kasnije imati međunarodni poziv’

  • Iz Kremlja su potvrdili da je SAD dostavio određene informacije o primirju kao i da će Putin možda imati međunarodni poziv kasnije danas. Više detalja nije dano, ali očekuje se da bi mogao razgovarati s Trumpom. AFO javlja da su njihovi pomoćnici telefonski razgovarali jučer. Kremlj ej odbio komentirati je li Rusija dala svoj popis zahtjeva za mirom.

Sporazum o miru je zapravo postignuće britanskog premijera?

  • Politico javlja kako su premijer Velike Britanije i njegov glavni savjetnik za sigurnost intenzivno radili na spašavanju narušenog odnosa između Kijeva i Washingtona i sastavili plan primirja koji bi jednog dana mogao otvoriti put miru. Dodaju kako je Starmer zadnja dva mjeseca proveo nagovarajući saveznike da nastave podržavati Ukrajinu te zaključuju kako se to gotovo sigurno ne bi dogodilo bez njega. Posebno kritično bilo je nakon 28. veljače, kada je trebalo uvjeriti Zelenskog i Trumpa, nakon sukoba u Ovalnom uredu, da stave nesuglasice sa strane i pokušaju pronaći put ka miru.

Starmer se nakon tih događaj tada nije javno oglasio i podržao jednu ili drugu stranu, kao neki drugi čelnici. Poslao je tek izjavu preko glasnogovornika u kojoj je još jednom izrazio potporu Ukrajini. Privatno je, piše Politico, počeo raditi na rješenju. “Odlučio je uzeti telefon, ne otići na Twitter”, kazala je jedna osoba upoznata sa situacijom koja navodi da se Starmer čuo sa Zelenskim i Trumpom i počeo raditi na planu. “To je njegov stil”, dodaje ista osoba. Zelenski je već dan nakon sastanka u Ovalnom uredu bio u Londonu na skupu europskih lidera koji podržavaju Ukrajinu, a koji su organizirali Starmer i Macron.

No, Trump nije slušao pa je povukao slanje oružja Ukrajini i ukinuo slanje obavještajnih podataka. Tada se Starmer intenzivno čuo s Macronom te su skupa nagovarali Trumpa i Zelenskog da se približe sporazumu. Na koncu, Zelenski je popustio i poslao pismo koje su neki vidjeli isprikom. Jedna od ključnih figura bio je i Jonathan Powell, veteran iz vlade Tonyja Blaira koji je radio i na sporazumu sa Sjevernom Irskom 90-ih.

Sada je surađivao s Mikeom Waltzom te francuskim i njemačkim kolegama. Dogovorili su sastanak u Saudijskoj Arabiji, a vikend prije je Powell otputovao u Kijev i sastao se sa Zelenskim i Jermakom gdje se, uz uključenost američkog tima, radilo na tekstu sporazuma. U ponedjeljak je Starmer ponovno nazvao Trumpa, noć uoči pregovora. Naglasio je da je Zelenski ozbiljan oko mira i da su se svi potrudili složiti nacrt sporazuma. Powell sutra putuje u Washington, prije nego što Starmer u Londonu sazove još jedan sastanak zemalja koje podržavaju Ukrajinu.

Duda od SAD-a traži prebacivanje nuklearnog oružja

  • Poljski predsjednik Andrzej Duda želi da SAD prebaci svoje nuklearno oružje na njezin teritorij kako bi spriječio Rusiju da napadne Poljsku. U intervjuu za Financial Times, Duda je rekao kako je razgovor o toj ideji pokrenuo s posebnim izaslanikom Donalda Trumpa za ukrajinski rat, Keithom Kelloggom.

“Granice NATO-a pomaknule su se na istok 1999. godine, tako da bi 26 godina kasnije trebalo doći i do pomicanja infrastrukture NATO-a na istok”, rekao je. “Za mene je ovo očito”, dodao je i poručio kako bi bilo sigurnije da je to oružje već u zemlji.

Napad dronovima na Ukrajinu

  • Ukrajina javlja da je Rusija sinoć pokrenula napad dronovima od koji su, dodaju, oborili 74. Ukupno ih je poslano 117. Još 38 nije stiglo do odredišta.

FSB tvrdi da je spriječio niz napada

  • FSB javlja da je spriječio niz napada protiv vojnih i civilnih dužnosnika. Prema njima, napade su planirale ukrajinske posebne službe. Navodno su planirale poslati eksplozivne uređaje poštom, javlja Interfax.

Rusija tvrdi da je srušila 77 ukrajinskih dronova

  • Rusija jutros tvrdi da je sinoć srušila 77 ukrajinskih dronova, samo dva dana nakon što je Kijev izveo najveći direktni napad na Moskvu. Od 77, 30 dronova je uništeno iznad zapadne regije Brijansk, a još 25 iznad Kaluge. Tvrde da je još dronova zaustavljeno u drugim regijama.

Ministri G7 sastaju se u Kanadi

  • Ministri vanjskih poslova zemalja G7 sastaju se u Kanadi. Sastanci će se održati u mjestu La Malbaie u quebeškim brdima, a trajat će dva dana. Njih će, između ostalog, o sastanku u Džedi izvijestiti američki državni tajnik Marco Rubio.

Tko će zaustaviti Putina ako prekrši dogovor?

  • Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt odbila je reći ima li SAD mehanizme za provođenje potencijalnog prekida vatre u slučaju da ga Rusija prekrši. Na pitanje novinara ima li SAD konkretne mehanizme za osiguravanje da se Rusija pridržava prekida vatre, Leavitt je odbila komentirati. „Pa, to je očito hipotetsko pitanje na koje neću odgovarati, jer još nismo u toj situaciji,” rekla je Leavitt novinarima 12. ožujka. Opširnije…

Kremlj tvrdi da su ruske snage nadomak velike pobjede

  • Ruska operacija izbacivanja ukrajinskih snaga iz zapadnog ruskog Kurska ušla je u završnu fazu, izvijestila je u četvrtak državna novinska agencija TASS pozivajući se na glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova.

Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je u srijedu zapadnu rusku regiju Kursk prvi put otkako su ukrajinske snage zauzele dio teritorija u regiji. Putin, odjeven u vojnu uniformu, posjetio je kontrolni centar u regiji Kursk koji koriste ruske snage, prenijela je ruska državna televizija.

Moskva predstavila Amerikancima svoje uvjete za mir, Kremlj tv

“Uistinu, u najkraćem mogućem vremenu treba konačno poraziti neprijatelja koji je ukorijenjen u regiji Kursk i još uvijek ovdje provodi obrambene akcije”, rekao je Putin u obraćanju ruskom vojnom vrhu. Opširnije…

Reuters: Rusija poslala SAD-u popis zahtjeva za kraj rata

Rusija je SAD-u predstavila popis zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i resetiranju odnosa s Washingtonom, ustvrdile su za Reuters dvije osobe upoznate s tom temom. Nije jasno što je Moskva točno uključila na svoj popis niti je li spremna uključiti se u mirovne pregovore s Kijevom prije prihvaćanja zahtjeva, navodi agencija.

Ruski i američki dužnosnici razgovarali su o uvjetima tijekom osobnih i virtualnih razgovora posljednja tri tjedna, rekli su izvori. Uvjete Kremlja su opisali kao široke i slične zahtjevima koje je prethodno iznosio Ukrajini, SAD-u i NATO-u. Opširnije…

Source link: www.telegram.hr