Razlike su toliko dubinske da je bespredmetno povlačiti paralele između tih događaja
PišeIrena Frlan Gašparović
FOTO: AFP
PišeIrena Frlan Gašparović prije 2 sata 74 preporuka
Najefektnije bi bilo povući izravnu paralelu. Neočekivana dominacija u prvom krugu predsjedničkih izbora; podrška veća nego što su, u tjednima pred izlazak na birališta, ankete prognozirale. Nakon toga, posebno izvješće koje spominje mrežu botova i proruskih aktivnosti na društvenim mrežama u korist jednog predsjedničkog kandidata. Bilo bi lako zaključiti da se nešto baš takvoga nedavno dogodilo u Rumunjskoj.
Početkom prosinca 2024. rumunjski ustavni sud poništio je prvi krug izbora za predsjednika Rumunjske. U prvome krugu dogodila se neočekivana dominacija jednog kandidata; podrška (daleko) veća nego što su, u tjednima pred izlazak na birališta, ankete prognozirale. Onda su stigla izvješća o neobičnim aktivnostima na društvenim mrežama u korist baš tog kandidata. Bilo bi efektno zaključiti da se nešto slično dogodilo i kod nas. Ali nije.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Izbori na udaru?
U četvrtak je medijske vode uzburkala vijest o izvješću koje je na svojim stranicama objavio Centar za informacijsku otpornost (Center for Information Resilience – CIR), neprofitna organizacija sa sjedištem u Londonu. Izvješće, koje je Telegram detaljno analizirao, napisali su „neovisni hrvatski istraživači“; tako je objašnjeno na stranicama CIR-a, ali njihova imena nisu objavljena. U njemu se, ukratko, kaže da su predsjednički izbori u Hrvatskoj na udaru stranih utjecaja.
Spominju se mreže botova – proruske, kontra EU-a i NATO-a – koje, prema tvrdnjama autora izvješća, sustavno hvale jednog kandidata, Zorana Milanovića te svojim djelovanjem pojačavanju sadržaj njemu u korist, istovremeno šireći antieuropske i anti-NATO poruke.
Dubinske razlike
Na prvu, situacija bi mogla podsjetiti na zbivanja u Rumunjskoj: radi se o predsjedničkim izborima, o neočekivano snažnom rezultatu jednog kandidata, o izvješću koje spominje strani utjecaj. Neke je i podsjetila. No, između poništenih rumunjskih i aktualnih hrvatskih predsjedničkih izbora razlike su toliko supstancijalne, da je svaka izravna paralela bespredmetna. U ovom trenutku za takvu tvrdnju postoje barem dva argumenta.
U prvom krugu izbora u Hrvatskoj pobijedio je Zoran Milanović, čovjek koji je u predsjedničku utrku ušao kao aktualni predsjednik i izraziti izborni favorit. Njegov je rezultat doista bio nešto bolji nego što su ankete predviđale, ali u pitanju je desetak postotnih bodova: ankete su mu, kroz cijelu kampanju, davale ozbiljnu prednost pred protukandidatima i podršku od 35 do 39 posto da bi u konačnici pobijedio sa 49 posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
U prvom krugu izbora u Rumunjskoj pobijedio je Calin Georgescu, čovjek koji je u predsjedničku utrku ušao kao potpuni autsajder i kojeg su predizborne ankete jedva registrirale. Njegov je rezultat doista bio bolji nego što su mu ankete predviđale, ali neusporedivo bolji: kroz cijelu kampanju samo je jednom došao na dvoznamenkastih deset posto, a onda je u prvom krugu izbora iznenađujuće pobijedio.
Neimenovani report
Druga je presudna razlika samo izvješće. Ovdje se radi o dokumentu od 13 stranica, reportu jedne skupine zasad neimenovanih autora (da budemo sasvim korektni, nije niti prezentiran kao nešto drugo ili više od toga). Ni u Rumunjskoj izvješća nisu bila opsežna, ukupno tek 28 stranica, ali radilo se o pet deklasificiranih dokumenata državnih i obavještajnih institucija.
Vući bilo kakve direktne paralele između prvog kruga poništenih rumunjskih izbora (spomenimo usput da će biti ponovljeni u svibnju) i hrvatskih predsjedničkih izbora bilo bi stoga potpuno paušalno i promašeno. Ustvari, i potencijalno opasno.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Source link: www.telegram.hr
