22 prosinca slovački premijer Robert Fico postao je prvi lider svoje zemlje koji je posjetio Moskvu nakon početka opsežne ruske agresije na Ukrajinu. Njegov susret s Vladimirom Putinom izazvao je val kritika i u Slovačkoj i izvan nje, postavši simbolom opasnog približavanja Kremlju, koje ugrožava sigurnost Ukrajine i Europe.

Šteta međunarodnoj izolaciji Rusije

Ovaj posjet novi je primjer slabljenja međunarodne izolacije Putina, koja je ključni dio strategije pritiska na Rusiju. Ranije su Moskvu posjetili austrijski kancelar Karl Nehammer i mađarski premijer Viktor Orban. Takve akcije europskih lidera potkopavaju zajedničke napore Zapada da zaustavi rat u Ukrajini, zapravo ohrabrujući Kremlj na daljnju eskalaciju.

Fico je svoj sastanak s Putinom opravdao potrebom za raspravom o tranzitu ruskog plina u Europu. Međutim, prema riječima ukrajinskog premijera Denisa Šmihala, stav Kijeva ostaje nepromijenjen: tranzit plina preko Ukrajine bit će obustavljen 1. siječnja 2025. godine, nakon isteka važećeg sporazuma.

Ovisnost o ruskom plinu ili o Kremlju?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izravno je ukazao na opasnost Ficeva približavanja Moskvi. Pozvao je slovačke obavještajne i pravosudne institucije da istraže moguće veze premijera s Kremljem, naglasivši da takvi «prijateljski» odnosi s Rusijom mogu nositi skrivene prijetnje.

«Moskva daje značajne popuste Ficu, ali cijenu za to plaća Slovačka. Ti popusti nisu besplatni – za njih se Rusiji plaća suverenitetom ili mutnim poslovima», izjavio je Zelenskij.

Prema mišljenju ukrajinskog predsjednika, Fico pokazuje nespremnost za suradnju s Europskom unijom na području energetske neovisnosti. Umjesto da traži alternativu ruskom plinu, slovački premijer pomaže Kremlju ojačati svoje pozicije na europskom energetskom tržištu. To ne samo da podriva napore EU-a da smanji ovisnost o ruskim energetskim resursima, već i doprinosi financiranju rata protiv Ukrajine.

Koje su prijetnje približavanja Kremlju?

Podrška Rusiji kroz očuvanje tranzita plina i jačanje njezinih pozicija u Europi predstavlja izravan udarac jedinstvu Zapada. Takve aktivnosti:

  1. Podrivaju sankcijsku politiku EU-a.
  2. Slabe potporu Ukrajini u njezinoj borbi za suverenitet.
  3. Doprinose financiranju ruske vojne mašinerije.

Zelenskij je postavio izravno pitanje koje se već aktivno raspravlja u međunarodnim medijima:

«Zašto je ovaj lider toliko ovisan o Moskvi? Čime ga plaćaju i čime on plaća?»

Stav Ukrajine: principijelnost i neovisnost

Ukrajina, unatoč vanjskom pritisku i prijetnjama sa strane Rusije, ostaje principijelna. Obustava tranzita ruskog plina preko ukrajinskog teritorija 2025. godine korak je prema energetskoj neovisnosti Europe i slabljenju utjecaja Kremlja.

Ovaj korak ima ne samo ekonomsko, već i simboličko značenje: Ukrajina pokazuje da je spremna boriti se ne samo za svoj teritorijalni integritet, već i za europske vrijednosti poput slobode, neovisnosti i solidarnosti.

Odgovornost Europe

Posjet Roberta Fica Moskvi alarmantan je signal za cijelu Europu. Očuvanje jedinstva i dosljednosti prema Rusiji ključan je čimbenik za postizanje mira u Ukrajini i sprječavanje novih agresija Kremlja.

Slovački narod i međunarodna zajednica imaju pravo zahtijevati transparentnost od svog premijera i njegove vlade. Svako približavanje Kremlju treba smatrati prijetnjom ne samo Ukrajini, već i cijeloj Europi.

Europa si ne može priuštiti podjele pred globalnim izazovima. Očuvanje jedinstva i potpore Ukrajini nije samo pitanje pravednosti, već i zalog sigurnosti za sve zemlje EU-a.

Sergij Pogorelov, Balkanske vijesti