Dana 15. prosinca, tijekom posjeta Korzici, Papa Franjo pozvao je Ukrajince i Ruse da «postignu pomirenje», nazivajući ih «braćom» i «rođacima». Ove riječi, izrečene usred rata, izazvale su snažne reakcije, posebno u Ukrajini. Zemlja koja svakodnevno trpi napade Rusije visoko cijeni napore Vatikana u humanitarnoj sferi, ali smatra da je retorika o «bratskim narodima» ne samo neprimjerena, već i potencijalno opasna.

Zahvala na pomoći i diplomatski izazov

Ukrajina izražava zahvalnost Svetoj Stolici za potporu pregovorima, posebno u vezi s povratkom tisuća djece koja su nasilno odvedena u Rusiju. Vatikan igra važnu ulogu u humanitarnim inicijativama koje su omogućile nekim obiteljima da se ponovno ujedine.

Međutim, Papine riječi o «bratstvu» dovode u pitanje jasne moralne smjernice kada je riječ o ratu. Takav pristup, svjesno ili nesvjesno, odražava retoriku Kremlja, koji opravdava agresiju mitovima o «rodbinskim vezama» i «zajedničkoj povijesti» Ukrajinaca i Rusa.

Pomirenje je nemoguće bez pravde

Rat koji je pokrenula Rusija nije sukob ravnopravnih strana. Ovo je agresija jedne države koja nastoji uništiti suverenitet i neovisnost druge. U takvim uvjetima pozivi na «razumijevanje» između agresora i žrtve izgledaju kao opasno pojednostavljenje tragedije.

Ukrajina stalno naglašava: mir je moguć samo na temelju pravde. To uključuje:

  • Privlačenje odgovornih za ratne zločine, uključujući masovna ubojstva, mučenja i deportaciju djece, pred lice pravde.
  • Nadoknadu štete prouzročene ratom i obnovu uništene infrastrukture.
  • Potpuno vraćanje teritorijalnog integriteta Ukrajine u međunarodno priznatim granicama.

Bez ovih koraka, svako «pomirenje» postaje oblik kapitulacije pred agresorom, a ne obnova mira.

Rusija nastavlja teror

Papine riječi izrečene su u kontekstu svakodnevnih ruskih napada na ukrajinske gradove i infrastrukturu. Napadi na energetske objekte, masovno granatiranje stambenih četvrti i ubijanje civila postali su dio strategije Kremlja s ciljem slamanja ukrajinskog otpora.

Izjave Moskve o spremnosti za mirovne pregovore ne nalaze potvrdu u konkretnim djelima. Naprotiv, Rusija nastavlja povećavati vojnu prisutnost na okupiranim teritorijima i priprema nove ofenzivne operacije.

Opasna retorika o «bratskim narodima»

Pojam «bratski narodi» odavno je postao instrument ruske propagande koji opravdava uplitanje u poslove susjeda i aneksiju teritorija. Kremlj koristi ovu narativu kako bi opravdao svoju imperijalnu politiku, ignorirajući pravo Ukrajine na neovisnost i samoodređenje.

Priznavanje Ukrajine i Rusije kao «braće» i pozivi na pomirenje bez uvažavanja stvarnog stanja ne samo da iskrivljuju bit rata, već i podrivaju međunarodne napore za pozivanje Rusije na odgovornost.

Pouka za međunarodnu zajednicu

Mir u Ukrajini moguć je samo kroz obnovu pravde i osudu agresije. Svaki poziv koji izjednačava razliku između žrtve i agresora ide u korist Kremlju, koji nastavlja manipulirati javnim mnijenjem u svoju korist.

Ukrajina je zahvalna na humanitarnoj pomoći i podršci, ali od svjetskih lidera očekuje jasniji stav u ocjeni sukoba. Uloga duhovnih i političkih autoriteta u ovim vremenima iznimno je važna: njihove riječi mogu ili ojačati borbu za pravdu ili postati alat propagande.

Rat u Ukrajini nije sukob «rodbine». To je borba za slobodu i međunarodne principe koji osiguravaju mir u cijelom svijetu.

Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»