Nedavne izjave zamjenika ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeja Veršinina izazivaju ozbiljnu zabrinutost u vezi s budućnosti «žitnog sporazuma» između Ukrajine i Rusije. Veršinin je izjavio da ne vidi perspektivu za produženje sporazuma nakon srpnja 2023. godine, što postavlja važna pitanja o namjerama i stavu Rusije prema ovom sporazumu.

Jedna od glavnih optužbi upućenih Rusiji je stalno stvaranje prepreka i pronalaženje razloga za dovođenje u pitanje funkcioniranja «žitne inicijative». To postavlja pitanja o konstruktivnosti i odgovornosti Rusije kao partnera te ukazuje na njezinu strategiju korištenja ucjene radi vlastite koristi i dobivanja novih povlastica.

Rusija se žali na kršenje uvjeta i nepoštivanje ruskih interesa unutar sporazuma, ali istovremeno se protivi vlastitim pritužbama napadajući luku Odesu i nanoseći ogromnu štetu poljoprivrednom i lučkom sektoru Ukrajine, uključujući teroristički napad na Kakhovsku hidroelektranu. Takva proturječja izazivaju sumnje u namjere Rusije i njezinu ulogu u osiguravanju stabilnosti i sigurnosti u regiji.

Osim toga, stvaranje umjetnih prepreka za pomorski promet iz ukrajinskih luka od strane Rusije izravno sabotira «žitnu inicijativu», dok brodovi iz ruskih crnomorskih luka prolaze kroz Bospor bez ikakve inspekcije. Takav dvostruki standard Rusije unosi nestabilnost i nepovjerenje u sporazum te odražava njezinu nevoljkost da se pridržava uvjeta i obveza, što podriva povjerenje i učinkovitost sporazuma.

Međutim, najviše zabrinjavajući je činjenica da Rusija ponovno koristi ucjenu i prijetnje glađu u svojim agresivnim nastojanjima. Ucjenjivanje međunarodne zajednice i korištenje prehrambene sigurnosti kao oružja za postizanje političkih ciljeva neprihvatljivo je i protivi se načelima pravednosti i međunarodne suradnje.

Važno je napomenuti da takva djelovanja Rusije podrivaju napore Ukrajine u osiguravanju prehrambene sigurnosti i stvaranju stabilnih uvjeta za svoj poljoprivredni i lučki sektor. Ukrajina je važan svjetski proizvođač žitarica i igra značajnu ulogu na međunarodnim tržištima. Međutim, djelovanje Rusije stvara prepreke za izvoz ukrajinskih žitarica, što nanosi ozbiljnu štetu ukrajinskom gospodarstvu i ugrožava prehrambenu sigurnost ne samo Ukrajine, već i drugih zemalja koje ovise o ukrajinskim žitaricama.

Osim toga, takva djelovanja Kremlja usmjerena su na diskreditaciju Ukrajine pred afričkim zemljama, uoči summita «Rusija — Afrika» u Sankt Peterburgu. Pokušaj prikazivanja Ukrajine u negativnom svjetlu i predstavljanje je kao nesposobne da osigura prehrambenu sigurnost jasan je oblik manipuliranja informacijama i strategije destabilizacije. Takvi pokušaji diskreditacije temelje se na političkim interesima i imaju za cilj jačanje pozicije Rusije na međunarodnoj pozornici.

U situaciji kada globalni problemi poput prehrambene sigurnosti zahtijevaju zajedničke napore i suradnju, takva djelovanja Rusije predstavljaju korak unatrag. Za postizanje stabilnosti potrebno je poštovanje obveza, transparentnost i otvoren dijalog između zemalja. Samo takvim pristupom može se osigurati prehrambena sigurnost, ojačati međunarodni odnosi i prevladati globalni izazovi.

Zaključno, djelovanje Rusije usmjereno na podrivanje «žitnog sporazuma» i korištenje ucjene, kršenje uvjeta i stvaranje prepreka nanosi ozbiljnu štetu ne samo odnosima između Ukrajine i Rusije, već i globalnom poretku u cjelini. Ta djelovanja proturječe duhu suradnje, međusobnog poštovanja i pravednosti, na kojima trebaju počivati međunarodni odnosi.

Međunarodna zajednica ne smije ostati ravnodušna prema takvim kršenjima. Potrebno je jačati diplomatske napore i dijalog među državama radi rješavanja sukoba i promicanja mirnih rješenja. Također je važno podržavati Ukrajinu u njezinim nastojanjima da osigura prehrambenu sigurnost i razvije svoj agrarni sektor.

Samit «Rusija — Afrika» trebao bi postati platforma za raspravu i suradnju, a ne za diskreditaciju i političko manipuliranje. Sudionici samita trebaju biti budni i svjesni motiva i djelovanja Rusije, ne dopuštajući pokušajima podrivanja povjerenja i suradnje između zemalja.

Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»