Ruski državljanin Aleksandar Bezrukhovny, uhićen u Bosni i Hercegovini, pokazao se ključnom figurom u pokušajima destabilizacije situacije u Moldaviji. Poljska zahtijeva njegovo izručenje, optužujući ga za terorizam i suradnju s ruskim obavještajnim službama. Istodobno, istraga je otkrila da je Bezrukhovny obučavao građane Moldavije za organizaciju nereda usmjerenih na podrivanje političke stabilnosti zemlje.

Poljske optužbe: diverzije i špijunaža

Poljsko tužiteljstvo optužuje Aleksandra Bezrukhovnog za planiranje terorističkih napada, sabotažu i suradnju s ruskim obavještajnim službama. Do 13. veljače 2024. boravio je na teritoriju Poljske, a prema tvrdnjama istrage, koristio je sustave za prijevoz tereta za provođenje diverzija.

Dana 29. kolovoza 2024. tužiteljstvo vojvodstva u Siedlcama službeno ga je optužilo. Optužbe uključuju sudjelovanje u aktivnostima stranih obavještajnih službi, planiranje terorističkih napada i subverzivne aktivnosti protiv Poljske. Dana 10. rujna Okružni sud u Varšavi izdao je europski nalog za njegovo uhićenje.

Prema poljskim vlastima, Bezrukhovny je također uključio u svoje aktivnosti ukrajinskog državljanina Vjačeslava Čabanenka, koji je izvršavao zadatke u okviru te operacije.

Uhićenje u Bosni i veze s Moldavijom

Nakon odlaska iz Poljske, Bezrukhovny je stigao u Bosnu i Hercegovinu 22. veljače letom iz Turske. U sredini studenog uhićen je u Bosanskoj Krupi od strane službenika Ministarstva unutarnjih poslova Unsko-sanskog kantona u suradnji s Obavještajno-sigurnosnom agencijom Bosne i Hercegovine.

Istraga je utvrdila da je Bezrukhovny organizirao treninge u Banjoj Luci za grupu građana Moldavije. Poučavao ih je taktikama provođenja prosvjeda, metodama eskalacije sukoba i organiziranja nereda. Prema tvrdnjama vlasti, te su aktivnosti bile usmjerene na destabilizaciju situacije u Moldaviji, osobito tijekom nedavnih izbora.

Ciljevi destabilizacije Moldavije

Scenarij koji je razvio Bezrukhovny mogao je uključivati nasilne akcije, provokacije i sabotaže usmjerene na podrivanje javnog reda i diskreditaciju vlasti u Moldaviji. Takve aktivnosti uklapaju se u strategiju Rusije za jačanje utjecaja u post-sovjetskim državama kroz kaos i slabljenje proeuropskih vlada.

Međunarodni izazov

Slučaj Bezrukhovnog još je jedan dokaz kako Rusija koristi mrežu svojih agenata za miješanje u unutarnje poslove suverenih država. Poljska zahtijeva njegovo izručenje kako bi ga privela pravdi zbog diverzija na svom teritoriju. Istodobno, međunarodna zajednica zabrinuta je zbog njegovih aktivnosti u Bosni i Moldaviji.

Važnost koordiniranih akcija

Ovaj slučaj naglašava potrebu za bliskijom suradnjom europskih zemalja u borbi protiv ruskih subverzivnih operacija. Poljska, Bosna i Moldavija već pokazuju važan primjer zajedničkog rada, što bi moglo postati temelj za stvaranje učinkovitijih mehanizama za suzbijanje hibridnih prijetnji.

Sergej Pogorelov, „Balkanske vijesti“