Prava je šteta što premijer potez i trenutak ne zna tako dobro spojiti i u ‘mirnodopsko’ vrijeme
PišeJagoda Marić

FOTO: Telegram/Pixsell PišeJagoda Marić prije 3 sata 15 preporuka
Kad god medijima spočitava, a čini to često, da nedovoljno ističu rezultate u njegova dva mandata, premijer Andrej Plenković uvijek naglasi da su ti rezultati posebice impresivni s obzirom na to s kakvim su se sve izvanrednim situacijama njegove vlade suočavale u tih osam godina. Odmah na početku prvog mandata dogodila se propast Agrokora, s pandemijom je završio prvi i počeo drugi mandat. Uslijedili su rat u Ukrajini, energetska kriza i inflacija. Iako ne baš tim redom, jer značajan rast cijena energenata, ali i hrane, počeo je i prije rata u Ukrajini.
Kad bi govorio o Vladinim reakcijama u tim izvanrednim situacijama, često bi Plenković citirao latinsku izreku “Bis dat, qui cito dat” (Dvostruko daje, tko brzo daje). Time naglašava da Vlada nije samo pronalazila ispravna rješenja nego je ključno bilo to da je reagirala brzo. Ako se to pravilo testira na, primjerice, potporama za očuvanje radnih mjesta u covid krizi, prema kojima su premijera nakon prvotnog nećkanja dobrano pogurali i oporba i gospodarski krugovi, učinak bi sigurno bio puno lošiji da se čekalo koji mjesec. Lockdown bi za nekoliko mjeseci pogasio desetke tisuća radnih mjesta i teško bi ih bilo obnoviti.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Kako spojiti potez i trenutak
Ako i zanemarimo da su se s krizama koje premijer opetovano spominje, osim one u Agrokoru, suočavale sve vlade u svijetu i da su uglavnom, posebice u Europskoj uniji, posezale za sličnim rješenjima, prava je šteta što premijer potez i trenutak ne zna tako dobro spojiti i u “mirnodopsko” vrijeme. Nema boljeg primjera za to od porezne politike. Uz sve kritike koje već dva mjeseca stižu na prijedlog poreznih promjena, možda je njihova najveća mana što svojevrsni zaokret prema prebacivanju opterećenja rada na imovinu i dohodak od imovine stiže osam godina prekasno. Zato bi i njihovi rezultati mogli biti slabiji od očekivanih.
Ne može se reći da je premijer osam godina tražio pravo rješenje i da je tek ove godine osvijestio da treba još snažnije smanjivati opterećenje na rad ili povećavati porez na imovinu. Zagovornici te politike sjede mu od prvog dana u Vladi. To su oba Plenkovićeva ministra financija, Zdravko Marić i Marko Primorac. Porezno opterećenje na rad smanjivali su u nekoliko navrata. Marić je za svoj prijedlog zakona poreza na nekretnine uspio dobiti zeleno svjetlo Sabora. I to u prvoj godini mandata. No, Plenković je ipak odustao samo koji mjesec prije primjene zakona.
Antipropaganda porezu na nekretnine
Primorac nije skrivao da smatra da bi Hrvatska trebala imati taj porez, i prije nego je postao ministar u srpnju 2022. godine. Ipak, i premijer i svi njegovi ministri donedavno su ponavljali da u programu Vlade i HDZ-a nema poreza na nekretnine. Time je Vlada slala signal da je to loš potez, dio javnosti ga je tako i doživio. Ne treba onda čuditi što s dijela političke scene sada stižu poruke da će Vlada građanima oporezivati djedovinu jer joj nedostaje novca u proračunu. Iako zapravo nijedan cent tog poreza neće završiti u državnoj blagajni nego je prihod lokalnih vlasti.
Ne treba očekivati neko veliko protivljenje tom porezu, ali ne treba očekivati ni učinke koje Vlada priželjkuje od njega. Trebao bi taj porez zaustaviti divljanje cijena nekretnina, natjerati vlasnike praznih nekretnina da ih ponude na prodaju ili najam, demotivirati one koji imaju novca da ga mahnito ulažu u stanove i time čine nedostupnim kupnju nekretnina građanima koji žive od plaće. No, stvar je možda otišla predaleko: pravi trenutak da se poreznom politikom spriječi ukrcavanje novca u beton bio je prije početka inflacije i uvođenja eura. Oni koji imaju na računima toliko novca da kvadrat stana mogu plaćati tri ili četiri tisuće eura. imaju i za 500 ili 600 eura godišnje za plaćanje poreza na nekretnine. Nije nevažno što posljednjih godina cijene na hrvatskom tržištu, i to baš tamo gdje su najveće, u Zagrebu i na Jadranu, podgrijavaju kupci iz ostalih zemalja Europske unije. Logično je da su to činili kad su im ta ulaganja mogla donijeti zaradu, a poreznog tereta nije bilo.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Je li vrijeme za porez na ukupnu imovinu
Kad je već toliko dugo čekala na uvođenje poreza na nekretnine, možda bi bilo pametnije da je Vlada pričekala još malo i da je uvela porez na imovinu. Pa bi se on i na nekretnine i ostalu imovinu plaćao po vrijednosti. To bi možda bio pravi potez za sadašnji trenutak, iako ni on građanima s prosječnom plaćom ne bi priuštivijim učinio kupnju stana. No, za to treba imati sređene registre, a Hrvatska ih nema, iako je Plenković baš njihovo formiranje najavio kao prioritet prije više od sedam godina kad je odustao od poreza na nekretnine. To je posao koji je mogao odraditi polako, mirno, recimo za četiri godine jednog mandata.
No, vremena za takve finese nema ako se Vlada žuri pokazati kako joj je cilj popraviti priuštivost stanovanja ili ispuniti kriterije za pristupanje OECD-u, što je jedina međunarodna organizacija u koju Plenković može uvesti Hrvatsku. Ostalo su odradili premijerka i premijeri prije njega.
Država najam apartmana pretvorila u poreznu oazu
S nekretninama je povezana i još jedna porezna odluka Vlade – povećanje paušala za kratkoročne iznajmljivače u turizmu. Dio javnosti tu je odluku dočekao na nož, a dio se naslađuje jer će ona po džepu udariti iznajmljivače apartmana na Jadranu. Paušal je zapravo porez na dohodak, jednako kao i onaj na rad ili dugoročni najam, ili pak kamate na štednju. No, iznajmljivači su bili najmanje opterećeni tim porezom, jer se u njega krenulo sa slikom ljudi koji iznajmljuju dio svoje kuće u nekoliko ljetnih mjeseci i time, uz plaću ili mirovinu, povećavaju svoja obiteljska primanja.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Međutim, to odavno nije tako. Kratkoročni najam pretvorio se, kao i u Španjolskoj, Grčkoj ili Francuskoj, u ozbiljan biznis, sve pred očima Vlade. Upustili su se u njega i stranci, jer je donosio dobru zaradu uz niske poreze. Ali nisu se ljudi domisli tog posla iz čista mira, država ih je u njega gurnula. Time se u Hrvatskoj naprosto bilo najisplativije baviti i građani su i sebi i svojim obiteljima dugovali da se drže posla koji nosi sigurnu zaradu uz malo rizika. Porezno opterećenje je za kratkoročni najam 2,5 posto, a za dugoročni najam osam posto. Vlada to sada pokušava barem približiti i izjednačiti.
Ali možda je i taj trenutak prošao, možda Hrvatska nema vremena za prijelazna rješenja i možda je trebalo odmah prijeći na sintetički porez na dohodak. Značilo bi to objediniti dohodak iz svih izvora i na njega obračunati porez po jednakim pravilima za sve. Netko bi opet mogao reći da nedostaju silni registri i objedinjeni podaci. Njih neće biti sve dok netko ne odluči da ih bude, jer samo naivni vjeruju da ih državna administracija nema.
Dobit ćemo ‘flat tax’ u porezu na dohodak
Ako predložena Vladina promjena zaživi, dogodit će se i ono od čega je Hrvatska, pozivajući se na to da je socijalna država, bježala posljednjih 30 godina bez obzira na silne preporuke da uvede jedinstvenu stopu poreza na dohodak, neovisno o visini plaće. Vlada promjenama u porezu na dohodak gotovo da stvara situaciju u kojoj će nižu stopu poreza na dohodak od nesamostalnog rada plaćati gotovo svi radnici u Hrvatskoj. I građani s prosječnom mjesečnom plaćom i oni koji imaju tri puta veću plaću, jer Vlada podiže praga za ulazak u drugu stopu.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Od toga je bježala posljednjih osam godina kad je smanjivala opterećenje na rad. Time nestaje progresivnog oporezivanja, kroz koje država pokazuje svoju socijalnu osjetljivost. Istina je da polovica radnika ima toliko niske plaće ili olakšice za uzdržavane članove obitelji, da ih porez na dohodak ne obuhvaća. Sada će porezno opterećenje najsnažnije pasti na one sa srednjim zaradama, koji za europske pojmove zapravo imaju niske plaće. Nikada Vlada nije rekla da joj je cilj u Hrvatsku uvesti flat tax, ali baš to bi mogao biti rezultat.
Source link: www.telegram.hr


